Nakon što smo na našem internetskom portalu objavili stav dijela Gospodarskog vijeća županijske HGK o gradnji hidroelektrana Molve 1 i 2, reakcija javnosti nije izostala. Podsjetimo, Julio Kuruc, predsjednik Uprave Podravske banke i Darko Sobota, zamjenik župana, istaknuli su da je realizacija projekata na Dravi preduvjet bržeg gospodarskog rasta ovog kraja.
Budući da je ovakav stav prilično nepopularan među ekolozima i velikom dijelu ovdašnjeg stanovništva, što se iščitava iz brojnih komentara na društvenim mrežama, nazvali smo Julia Kuruca i zamolili ga da dodatno obrazloži zbog čega smatra da su elektrane u Podravini dobrodošle. Osim toga, zatražili smo komentar i magistre ekoinženjerstva Teodore Lukavski koja se protivi takvoj gruboj ljudskoj intervenciji u netaknutu prirodu.
Kuruc je na samom početku razgovora istaknuo da je on dijete Drave.
– Rastao sam u Legradu i rijeka je bila mjesto moje igre. Tu sam zajedno s profesorom Radovanom Kranjčevim proučavao floru i faunu. Dakle, ne može netko s osmog kata zgrade voljeti više od mene našu rijeku. Da sumnjam u prekomjernu štetnost energetskih projekata na Dravi, sigurno bih im se usprotivio – kaže Kuruc te domeće da se ovdje radi o značajnim stvarima za budućnost Podravine pa je o njima nužno raspravljati hladne glave. Svi su pozvani braniti stavove, jedna i druga strana, ali ih pritom treba potkrijepiti argumentacijom, naglašava Kuruc.
– Mađari danas grade drugi blok nuklearke, a mi se protivimo proizvodnji jeftine električne energije iz obnovljivih izvora – tvrdi Kuruc, braneći ideju gradnje elektrana.
Smatra da je realizacija projekata na Dravi prilika za osnaživanje gospodarstva Podravine.
– Da, moguć je manji negativan utjecaj na okoliš, ali elektrane sa sobom donose znatno veći pozitivan utjecaj. Što se ptica tiče, one će se privremeno preseliti na Šodericu i na obližnja jezera. Kad gradnju privedemo kraju, vratit će se na rijeku. A ribe, za njih nema brige, a tu tvrdnju potkrjepljuju brojni ribiči u blizini hidroelektrane kod Čakovcu – tvrdi Kuruc, napominjući da se ovdje ne radi samo o gradnji elektrana, nego je riječ o polivalentnom zahvatu koji omogućava navodnjavanje poljoprivrednih površina, to jest osnažuje poljoprivrednu granu gospodarstva.
Osim toga, realizacijom projekta primorat ćemo Zagreb da nam što prije sagradi brzu cestu od Križevaca do granice s Mađarskom.
– Možda imam idealistički pogleda na cijelu stvar, ali ponekad je nužno jurišati na vjetrenjače – zaključio je Kuruc napomenuvši da će Gospodarsko vijeće županijske HGK uskoro raspravljati o toj temi.
S Kurucevom argumentacijom ne slaže se Teodora Lukavski, magistra ekoinženjerstva, koja smatra da se gradnjom takvih objekata narušava jedinstveni europski krajobraz.
– Ipak, najveći je problem narušavanje ekosustava. Skoro svaka ljudska intervencija u prirodu rezultira uništenjem staništa brojnih biljnih i životinjskih vrsta. U konkretnom slučaju, mnoge od njih su zaštićene i ugrožene – napominje Lukavski te dodaje još jedan važan argument koji se protivi gradnji objekata na Dravi.
Prema njenim riječima, hidroelektrane bi najvjerojatnije poremetile tokove podzemnih voda. Povlačenje voda rezultirat će sušenjem šuma, a mogu imati i negativan utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju.
Magistra Lukavski potiče odgovorne da se fokusiraju na manje invazivna rješenja pri planiranju ovdašnje energetske politike.
– Treba razmisliti o dobivanju energije iz snage sunca i vjetra. Osim toga, s obzirom na to da je Piškornica u fokusu javnosti, ne bi bilo loše razmisliti o dobivanju energije iz otpada koji je vrlo vrijedna sirovina. Normalno, pritom treba imati na umu da se ta sirovina iskorištava na ekološki prihvatljiv način. Tu opciju smo nedovoljno razmotrili – zaključuje Lukavski.
Dio javnosti koja se protivi gradnji elektrana, kaže da je čakovečka promijenila tamošnju mikroklimu. Više je kiše i grada, tvrde. Ipak, tu teoriju nije mogao potvrditi meteorolog Kristijan Božarov iz Crometea. Istraživanja koja bi je potkrijepila ili opovrgnula, koliko je njemu poznato, nisu nikad provedena.
– Čuo sam takve teze i pokušao sam doznati jesu li istinite. Nažalost, nisam pronašao ni jedan znanstveni rad o toj temi – rekao je Božarov.
Unatoč svemu dosad rečenom o projektima Molve 1 i 2, pozitivna činjenica jest to što javnost želi da se o toj temi čuje i njezin glas. Stoga vjerujemo da ćemo i u nekim narednim brojevima Glasa Podravine i Prigorja donositi argumente za i protiv gradnje hidroelektrana na Dravi.
‘Fejsbukovci’ poludjeli
‘Ovi političari i gospodarstvenici bi se prodali i za manje pare. Taj projekt se ne smije dozvoliti. Ne nasjedajte na priče o razvoju. Razvoj nije kada nešto uništiš da bi uzeo koju kunu.’, napisao je jedan od komentatora dok se drugi složio kako je ‘…prekrasna naša Drava. Ponosni smo na njezine ljepote i blagodati. Jesmo, jel da? A opet ćemo “naivno podravski” pognuti glave i šutjeti da bi “veliki i pametni” pod krinkom razvoja i napretka uništili sve ono na što smo mi samo šutke ponosni, a samo za svoju osobnu korist. E moj narode!’ (gp)
