Iako zima diše punim plućima, poslodavci su odavno počeli s pripremama za novu ljetnu turističku sezonu. Zajedno s njima na poslovima zapošljavanja rade i zaposlenici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Kako kažu iz HZZ Područni ured Križevci, aktivnosti posredovanja pri sezonskom zapošljavanju za ovogodišnju turističku sezonu počele su još u studenom prošle godine, a tada su počeli i posjeti velikih hotelsko-turističkih poduzeća te selekcije kandidata.
– Na području Koprivničko-križevačke županije informiranja i selekcijske razgovore obavilo je sedam velikih hotelsko-turističkih poduzeća, pretežito s područja Istre, Kvarnera i južne Dalmacije, kojima se odazvalo otprilike 170 nezaposlenih osoba, zainteresiranih i spremnih za rad u narednoj sezoni.
Već je 90 nezaposlenih potpisalo predugovore za rad u sezoni
Trenutačno 90-ak nezaposlenih osoba već ima potpisana pisma namjere ili predugovore s poslodavcima za rad u sezoni – kazala je Vesna Kuterovac, voditeljica HZZ Križevci.
Dodala je kako je Područni ured kojem je na čelu u studenom i prosincu prošle godine proveo anketiranja svih nezaposlenih osoba kako bi se vidjela njihova spremnost za rad u sezoni. Tom se prilikom 190 nezaposlenih dalo na raspolaganje, odnosno iskazalo je želju da se uključi u sezonski posao na priobalju. Takva anketiranja, ističe, kontinuirano se provode i za sve novoprijavljene nezaposlene osobe. Napominje da Zavod i ove godine nudi nezaposlenim osobama i učenicima završnih razreda ugostiteljskih zanimanja mogućnost sudjelovanja na Danima poslova u turizmu.
– To je zajednički projekt HZZ-a, ministarstava, državnih institucija, komora i poslodavaca. Cilj nam je na jednom mjestu spojiti poslodavce s nezaposlenim osobama, kako bi se u izravnom kontaktu angažirali sezonski radnici za predstojeću turističku sezonu.
Govoreći o zanimanjima koje potražuju poslodavci na moru, doznali smo da su prošle godine najviše zapošljavali konobare, prodavače, sobarice, čistačice, kuhare, kuhinjske radnike, pomoćne kuhare i pomoćne konobare. Ta će zanimanja, uvjerena je Kuterovac, biti tražena i tijekom nadolazeće sezone.
Zanimljiva je brojka koja govori da je tijekom 2018. godine u sezonskom zapošljavanju na moru zaposleno 270 osoba, što je za 114 manje nego godinu ranije, s obzirom na to da je ukupan broj nezaposlenih osoba manji nego li prethodne godine.
Plaće se kreću od 3500 do 10.000 kuna
– Što se tiče iskustava ili zadovoljstva sezonskim poslovima, otprilike tri četvrtine sezonaca se vraća zadovoljno ili veoma zadovoljno poslovima koje su radili. Oko 60 posto ih je zadovoljno ili veoma zadovoljno osiguranim smještajem koji im pruža poslodavac te ih je približno 70 posto zadovoljno ponuđenom prehranom, odnosno osiguranim toplim obrokom od strane poslodavca – informira nas Kuterovac.
Govoreći i o primanjima sezonskih radnika, kaže da su poslodavci svjesni kako samo povećanjem plaća, kvalitetom smještaja te uvjeta rada mogu lakše privući i zadržati dobre sezonske radnike.
– Prosječne plaće na sezonskim poslovima uvelike ovise o poslovima na kojima sezonski radnici rade i koliko su u prosjeku radili tijekom radnog dana, a kreću se od 3500 kuna do 10 tisuća kuna. Ipak možemo reći da se većina prosječnih plaća kreće između 4000 i 5500 kuna, što nam pokazuje anketa koju su ispunili prošlogodišnji sezonski radnici – zaključila je Kuterovac.
Varga: Važno je pronaći pouzdanog poslodavca
Dvije sezone u dva različita hotela, lanjski naslov djelatnika godine, rad s ljudima i dobra atmosfera dovoljan su razlog da Mario Varga i ove godine potraži posao na Jadranu. Dosad je radio u Istri, koju je tako i dobro upoznao, a sezonski rad za njega se pokazao mnogo boljim nego traženje posla na kontinentu.
– Radio sam kao hotelski portir u Umagu. Mnogo se razgovara s gostima, daju im se upute, parkiraju automobili, na neki način to je prvi kontakt hotela s gostima, prvi dojam koji gosti dobiju o hotelu. Plaća nije posebno velika, 4000 kuna, ali može se dodatno zaraditi na napojnicama. Od jezika sam najbolje znao engleski, ali nemaš izbora nego naučiti i druge, pohvatati jezik tijekom posla, u komunikaciji s ljudima. Toliko jezika koliko ti treba brzo se nauči, pogotovo sam to primijetio kod mlađih radnika, njima to ide mnogo lakše – prenio nam je svoje dojmove.
Posao u hotelu specifičan je po gotovo neprestanom kontaktu s gostima raznih mentaliteta, nacionalnosti, očekivanja i raspoloženja. Zato je, kaže Mario, važno svima jednako pristupiti.
– Ako si pristojan s gostima i ako odlučiš da ćeš dobro raditi svoj posao, obožavaju te. Osjeti se ako voliš posao koji radiš, ljudi to uoče i cijene. Vide da se trudiš, da ih slušaš, da si zainteresiran za ono što imaju za reći i to je u turizmu iznimno važno. Važan je mentalni sklop s kojim dođeš, a u hotelskom poslu najvažniji je osmijeh. On pokazuje da gostu želiš pomoći – tumači nam Mario.
Za sezonski posao smatra da je najbolje naći pouzdanog poslodavca koji radnika neće zakinuti i koji će bespogovorno ispoštovati ugovor. Zato je najsigurnije, uvjeren je Mario, tražiti posao kod nekoga s dobrom reputacijom i ugledom.
– Smještaj je bio dobar, nikakav luksuz, ali imaš sve što ti treba blizu radnog mjesta. Također, imali smo tri obroka dnevno osigurana, tako da su osnovne potrebe pokrivene. Kod velikih hotela ili lanaca zna se kako se radi, sve je regulirano, dobije se ugovor, prava, obveze. Kod takvih poslodavaca nema straha da će netko ostati zakinut. Zna se koliko se sati mjesečno radi, zna se kolika je plaća, postoji regres, sezonska nagrada, dodaci na smjene, na radni staž. Ono što se s njima dogovori, takav ugovor te i čeka na potpis – kaže on.
U turističkoj branši naš se sugovornik definitivno pronašao, a time se planira baviti i u bliskoj budućnosti. O drugome zasad, kako kaže, ne razmišlja.
– I dalje ću sezonski raditi, ove godine sigurno. Ne razmišljam daleko, idem dan po dan, mislim da sam dovoljno mlad i sposoban da se mogu svugdje snaći – zaključuje on.
Ilibašić: Zasad je sezonski rad odlično privremeno rješenje
Nakon što je neko vrijeme bezuspješno pokušavao pronaći stalan posao u Koprivnici i okolici, Žarko Ilibašić odlučio se na novi korak i odlazak na sezonu. Kako kaže, povremeni poslovi kod kuće bez ozbiljnih naznaka o trajnijem angažmanu nisu ga zadovoljavali te mu je to bio glavni poticaj da krene južnije.
– Radio sam na Dugom Otoku pet mjeseci, u jednoj pizzeriji, osam do devet sati, bez slobodnog dana, no jako brzo sam se prilagodio na takav tempo i nije mi predstavljao nikakav problem. Plaća je bila relativno mala za taj posao, 5000 kuna, ali s obzirom na prirodu posla i rad s ljudima, dodatna se mjesečna zarada penjala i do 3000 kuna. Sa smještajem sam također bio zadovoljan, boravio sam u jednoj kući. Jedini minus bila je pitka voda koju sam morao sam nabavljati, ali ni to mi nije predstavljalo problem – prepričava nam Žarko.
One koji razmišljaju o sezonskom zaposlenju na Jadranu ponekad koče tuđa loša iskustva koja se mogu često čuti i u medijima, poput nekorektnih poslodavaca, loših uvjeta ili nekih drugih neugodnih iznenađenja. Naš sugovornik nije imao takvih problema.
– S poslodavcima nije bilo nikakvih neugodnih situacija, možda koja blaža neugodna situacija od strane gostiju, uglavnom zbog povremenog dužeg čekanja na hranu jer je bilo jako puno posla. No naravno, bilo je tu i dosta pozitivnih situacija. U svakom slučaju, sve je bilo čak i iznad mojih očekivanja. Siguran sam da ima loših iskustva sa sezone, ali rekao bih da su to izdvojeni slučajevi. Općenito je pomanjkanje radne snage na moru, a koliko sam ja imao prilike vidjeti poslodavci se stvarno trude zadržati svakog radnika, ne samo da ne ode nego i da se vrati iduće sezone. Koliko pratim medije, vidim da se ljudi uglavnom žale oko smještaja, a rijetko kad u vezi plaće, koja je glavni motiv za sezonski rad. Rekao bih da se više radi o osjetljivosti nekih ljudi – kaže on.
Samim time, njegov je savjet za sve one koji žele raditi u nekoj od turističkih destinacija na našem moru dobro se raspitati o poslodavcu, u idealnom slučaju kod nekoga tko je s tim poslodavcem već surađivao. Osim toga, napominje da je ključno da se nakon usmenog dogovora potpiše i ugovor kako bi se izbjegle bilo kakve neželjene situacije. Što se njega tiče, sezonski rad trenutačno vidi kao i više nego dobro rješenje egzistencijalnih pitanja.
– Iskreno, ne vidim sezonski rad kao rješenje, mladi ljudi teže stalnom zaposlenju kroz cijelu godinu. No za mene je u ovoj situaciji sezonski posao odlično privremeno rješenje – zaključuje Žarko.
Pišu: Ozren Špiranec, Sanjin Bojić
