Stephen Hawking, briljantni britanski znanstvenik i jedan od najvećih umova današnjice preminuo je u 76. godini života u svojem domu. Mnogi su ga smatrali najvećim od svih živućih znanstvenika, a u svojoj bogatoj akademskoj karijeri u kojoj se bavio kozmologijom, teorijskom fizikom, matematikom i astronomijom objavio je stotine znanstvenih članaka i publikacija.
Hawking, rođen u Oxfordu 1942. godine, završio je studij fizike na Sveučilištu Oxford, a doktorsku disertaciju iz kozmologije obranio na Sveučilištu Cambridge. Neumorno je radio na popularizaciji znanosti, a najveći je uspjeh postigla njegova knjiga „Kratka povijest vremena“ koja se prodala u više od 10 milijuna primjeraka diljem svijeta.
Većinu svojeg života proveo je paraliziran u kolicima jer je bolovao od miotrofične lateralne skleroze (ALS) koja mu je dijagnozirana 1963. godine nakon čega su mu liječnici prognozirali svega par godina života. S vremenom je Hawking izgubio i sposobnost govora pa je komunicirao uz pomoć računalnog glasa, no usprkos svemu u narednih 55 godina ostvario je fantastičnu znanstvenu karijeru u kojoj se najviše bavio teorijama o svemiru.
– Vjerujem kako ljudska rasa mora otići u svemir kako bi dugoročno opstala. Zemlja će vrlo teško izbjeći veliku katastrofu u idućih stotinu ili tisuću godina, ljudska rasa ne smije ostati na jednom planetu – kazao je u jednom od svojih intervjua Hawking.
Znanstvena zajednica s velikom je tugom primila vijest o odlasku velikana.
– U svemir je otišla još jedna zvijezda. Izgubili smo nevjerojatno ljudsko biće – napisao je na svojem Twitter profilu teorijski fizičar Lawrence Krauss.
Hawking je iza sebe ostavio troje djece i troje unučadi.
Koliko je u suvremenom društvu S. Hawking ostavio traga govori i podatak da je jedan od najkorištenijih znanstvenika u popularnoj kulturi. Tako je i popularna serija Teorija velikog praska često koristila njegov lik i djelo.
