Koprivničanac Jurica Sabol na čelu je Muzeja krapinskih neandertalaca od travnja prošle godine gdje niže brojne projekte i programe te uspješno upravlja ovom kulturnom ustanovom. Po struci je diplomirani inženjer geologije, a tamo je prije sedam godina završio sasvim slučajno, nakon što je po završetku fakulteta u potrazi za poslom pokucao na vrata Muzeja.
– Diplomirao sam na zagrebačkom PMF- u na smjeru geologija-paleontologija i kao i svi novopečeni inženjeri krenuo u potragu za poslom. Put me odveo u Krapinu gdje sam u Muzeju dobio zaposlenje vodiča, a nakon toga sam se korak po korak dodatno educirao, postao kustosom te se specijalizirao na svim stručnim poljima što je prepoznato prošle godine kod mog odabira na mjesto voditelja – kazao je Sabol.
Muzej u kojem je trenutno zaposleno sedam ljudi otvoren je 2010. godine i jedini je geološko-paleontološki muzej u Hrvatskoj. Gradio se 10 godina isključivo sredstvima Ministarstva kulture te je izrazito moderan i multimedijalan s brojnim instalacijama i tehnološkim inovacijama. Upravljati takvom ustanovom nije lako, pojašnjava Sabol, ponajviše zbog toga što malen broj zaposlenika stoji na raspolaganju velikom broju ljudi koji godišnje prođu kroz Muzej.
– Od otvorenja smo imali više od 760.000 posjetitelja, a samo lani je kroz Muzej prošlo 96.000 ljudi što je sam vrh hrvatske muzejske prakse te prakse ostalih muzeja u ovom dijelu Europe. Bilježimo dolaske iz cijelog svijeta, posebno preko ljeta kada ima mnogo turista. Naravno, najviše je domaćih posjetitelja i školskih grupa, a koliko smo popularni govori i podatak da više ne možemo primiti grupne posjete sve dok ne završi školska godina – naglasio je Sabol.
I dok se drugi muzeji bore s posjećenošću, krapinskom Muzeju izuzetno velik broj posjeta stvara probleme pa je svih sedam zaposlenika pod vodstvom Sabola uključeno u sve segmente i djelatnosti Muzeja.
– Istovremeno se bavimo marketingom, financijama, menadžmentom, strukom, ma svi smo u biti “one-man bandovi” koji su osposobljeni za obavljanje više funkcija i zasad to odlično radimo. Preko sezone zapošljavamo i 10 sezonskih radnika koji nam pomažu, a bez njih bi bilo vrlo teško održavati postignutu razinu – kazao je Sabol.
Muzejsko iskustvo u Krapini nije samo posjeta stalnom muzejskom postavu i brojnim eksponatima, objasnio je naš sugovornik, već su to i posjete nalazištu Hušnjakovo te projekti, koncerti, izložbe, predstave i edukativne radionice koje osmišljaju kako bi ustanova dobila na još većoj vidljivosti.
– Želimo Muzej maksimalno uključiti u lokalnu zajednicu i privući što više ljude na sudjelovanje u programima. Tim smo aktivnostima privukli više od 10.000 posjetitelja i to je odličan pristup za stvaranje nove publike. Da smo na dobrom putu te da odlično radimo svjedoči i 20-ak domaćih i inozemnih nagrada i priznanja koje smo dobili tijekom ovih sedam godina – rekao je Sabol.
Fosilna bogatstva Hrvatskog zagorja i Podravine
Dio postava kojim krapinski Muzej raspolaže, Koprivničanci su imali prilike upoznati u petak u sklopu njegove autorske izložbe Fosilna bogatstva Hrvatskog zagorja i Podravine. Koprivničkoj javnosti predstavio je fosile životinja iz razdoblja pleistocena koji su tijekom godina prikupljeni na lokalitetima u Zagorju i Podravini.
– Želio sam na neki način povezati naša dva kraja i ljudima predstaviti kakvim bogatstvom i nalazima raspolažemo. Podravci su slabije upoznati s nalazištima u Zagorju pa velika većina ni ne zna da je primjerice nalazište Hušnjakovo najbogatije svjetsko nalazište neandertalskog čovjeka. Tu je i nalazište Radoboj u blizini Lepoglave koje je izuzetno bogato fosilnim ostacima flore i faune, a zanimljivo je da je tamo pronađen i najstariji primjerak vinove loze star oko 14 milijuna godina. Dakle, ovo je dokaz da vinogradarstvo definitivno ima svoje začetke u Zagorju – u šali je prokomentirao Sabol.
Predstavio je i eksponate pronađene u prvom geološkom spomeniku prirode Gaveznica, ugaslom fosilnom vulkanu gdje je pronađen poludragi kamena ahat. Što se podravskih nalazišta tiče, posjetitelji su razgledali eksponate kojima raspolaže Muzej grada Koprivnice te one iz bogatih privatnih zbirka poznatih kolekcionara i zaljubljenika u arheologiju i paleontologiju, Josipa Cugovčana iz Podravskih Sesveta i Ivana Zvijerca iz Torčeca.
– U Podravini smo se fokusirali na pleistocenske sisavce, a posjetitelji su vidjeli fosilne ostatke vunastog i stepskog mamuta, vunastog nosoroga, stepskog bizona, pragoveda, vunastog nosoroga i divljeg prakonja iz razdoblja srednjeg i gornjeg pleistocena. Fosili su prikupljani uz Dravu i u privatnim šljunčarama i većinski su dijelovi obiteljskih zbirki gospode Cugovčana i Zvijerca s kojima sam ostvario izuzetno plodonosnu suradnju – kazao je Sabol.
Na izložbi je prikazano ukupno 111 eksponata, od kojih najveću vrijednost prema njegovoj stručnoj procjeni imaju iznimno rijetki mliječni zubi vunastog mamuta.
– Pokazali smo tri primjerka zubiju za koje se procjenjuje da su stari 125.000 godina. Ti su eksponati izuzetno rijetki i trenutno ih ne posjeduje niti jedan muzej u Hrvatskoj. Osim toga imamo i zub stepskog mamuta koji su na ovim područjima živjeli prije 780.000 godina – naglasio je Sabol te dodao kako se ovom izložbom po prvi puta široj javnost pokazala paleontološka građa kao jedna cjelina.
Izložba je svoju premijeru imala prošle godine u Krapini, a rezultat je međumuzejske i stručne suradnje Muzeja krapinskih neandertalaca s Muzejom grada Koprivnice, Hrvatskim prirodoslovnim muzejom, Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, Prirodoslovnim muzejom Slovenije te privatnim kolekcionarima.
