‘Inovacije – jamstvo budućnosti agrobiznisa u Hrvatskoj’ naziv je drugog po redu međunarodnog znanstveno-stručnog skupa Hrvatskog agroekonomskog društva domaćin kojega je trebalo biti Visoko gospodarsko učilište u Križevcima u povodu 160 godina poljoprivrednog školstva u Hrvatskoj, no zbog epidemiološke situacije održan je online.
Skup je otvorila i prigodnim riječima sudionike pozdravila predsjednica organizacijskog odbora Kristina Svržnjak, moderatorica uvodnih predavanja. Predsjednica Hrvatskog agroekonomskog društva Marija Cerjak zahvalila je suorganizatorima Hrvatskoj akademiji poljoprivrednih znanosti, Međunarodnoj mreži MBA Agribusiness and Commerce, Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima, Institutu za poljoprivredu i turizam Poreč, Agronomskom fakultetu u Zagrebu te Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.
Sudionike skupa su pozdravili te čestitali obljetnicu Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima predstavnici Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, Instituta za poljoprivredu i turizam Poreč te Akademije poljoprivrednih znanosti. Nakon što se zahvalila sponzorima ovogodišnjeg skupa, a to su Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Podravka, Poljocentar, KTC te Robin, moderatorica Svržnjak je najavila uvodna predavanja koja su bila posvećena Inovacijama u obrazovanju s obzirom na već spomenutu 160. obljetnicu poljoprivrednog školstva u Križevcima.
Prvo predavanje održala je dekanica Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima, Marijana Ivanek-Martinčić. Govorila je o 160 godina poljoprivrednog školstva u Križevcima te iznijela činjenice o tome što se iz tako duge povijesti jedne obrazovne ustanove može naučiti. Istaknuto je kako je, iako je naglasak skupa na inovacijama u obrazovanju, ipak vrlo važno dobro poznavati i povijest kao učiteljicu života kako bi prepoznali što je bilo dobro, a što nije svih ranijih godina u obrazovnom sustavu te na temelju zaključaka postaviti nove, bolje i čvršće temelje u daljnjem radu. Sudionici skupa mogli su čuti zanimljive podatke iz povijesti poljoprivrednog školstva u ovom prigorskom gradu. Dekanica Ivanek-Martinčić izdvojila je neke temeljne principe primjenjive i danas kroz razvoj praktičnih i primjenjivih znanja utemeljenih na znanosti i struci.
-Obrazovni programi danas se moraju temeljiti više na potrebama društva kako bi mladi ljudi bili spremni za tržište rada, odnosno važno je neprestano ulagati u poboljšanje i razvoj obrazovnih programa kao i metoda te uvjeta poučavanja. Obrazovanje, znanstveni i stručni rad rezultirali su inovacijama u poljoprivredi i u tome i leži upravo glavni ključ napretka poljoprivrede – zaključila je.
Ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje Jasmina Havranek, dobitnica ovogodišnje državne nagrade za znanost u kategoriji nagrade za životno djelo, održala je predavanje na temu inovativnog visokog obrazovanja kao odgovora na izazove korona krize. Također je govorila o rezultatima provedenog istraživanja u lipnju i srpnju ove godine vezanog za iskustva online nastave studenata i nastavnika u doba korona krize.
-Postoji određena zabrinutost iz socijalno-psihološkog aspekta radi sve veće udaljenosti među studentima, ali i nastavnicima. Potrebe i preporuke donesene kao zaključak navedenom istraživanju odnose se na bolju organizaciju online vježbi i praktične nastave, bolju organizaciju ispita i prevenciju neetičnog ponašanja, vrednovanje povećanog nastavničkog opterećenja, preispitivanje učinaka nastave na daljinu na studente i kontinuirano traženje povratnih informacija od studenata – kazala je Havranek te dodala kako je važna fleksibilnosti u visokom obrazovanju kao i prilagodba novim okolnostima kroz jačanje digitalnih kompetencija nastavnika i studenata, uvođenje inovativnih načina organizacija nastave te jačanje sustava podrške, uključujući i onu psihološku.
Rekla je i kako se, govoreći o budućnosti agronomske struke, naglasak mora stavljati i na formalno i na neformalno obrazovanje, pa je u tom smislu spomenula i moguće modele budućih takozvanih cjeloživotnih i poduzetničkih sveučilišta. Također smatra kako vrhunska znanost mora biti temelj razvoja struke te da je potrebna snažnija strukovna promocija kako bi dobila ugled kakav zaslužuje. Također je pohvalila stručne studije istaknuvši njihove prednosti, u čemu se u biotehničkim znanostima, kazala je, osobito ističe Visoko gospodarsko učilište u Križevcima.
Dr. Milan Oplanić iz Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča kazao je kako se već 35 godina smanjuje broj učenika koji upisuju srednjoškolsko poljoprivredno obrazovanje u Poreču kao i broj Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na tom području. Sve je manje i površina obradivog poljoprivrednog zemljišta te grla goveda. Stoga je u Istarskoj županiji proveden projekt ‘Upiši poljoprivrednu, proizvodi hranu i brini se o okolišu’ kojim se ove godine pokušalo utjecati na promjenu trenda upisa za poljoprivredno obrazovanje.
Raspravom je zaključeno da se ovaj projekt može primijeniti u svim županijama, odnosno da bi se učenicima osmih razreda poticajno i realno trebale pojasniti glavne značajke poljoprivrede, važnost poljoprivrednog obrazovanja te mogućnosti daljnjeg usavršavanja.
Profesori Mario Njavro i Tatjana Čop, inače dobitnici nagrade Agronomskog fakulteta u Zagrebu za najbolji e-kolegij, održali su predavanje na temu inovacija u sveučilišnom obrazovanju i dizajnu online predmeta iz područja agrarne ekonomike. Ispričali su svoja iskustva vezana uz prvi lockdownom u proljeće ove godine tokom kojega su koristeći sustav Merlin, aplikaciju zoom te mnoge druge sustave, studentima nastojali online putem približiti predavanja i obveze iz predmeta Menadžment i poduzetništvo u poljoprivredi, tako da se u što većoj mjeri zadovolje ishodi učenja.
Istaknuli su kako je najvažnije na kraju provesti anketu o zadovoljstvu provedenom nastavom, pri čemu su u spomenutom slučaju studenti istaknuli kako bi im ipak bilo draže da su nastavu mogli pratiti uživo.
Sudionici su pohvalili uvodna predavanja s nadom da će se iduće godine na trećem znanstveno-stručnom skupu HAED-a vidjeti uživo, a svi su se složili da bi to trebalo biti upravo kod ovogodišnjeg nesuđenog domaćina Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima.
Nakon predavanja održan je i Sabor Hrvatskog agroekonomskog društva na kojem je za predsjednicu društva ponovno jednoglasno izabrana dosadašnja predsjednica Marija Cerjak. Osim pozvanih predavača, skup je dodatno upotpunjen i predavanjima znanstvenika i stručnjaka iz Slovenije, Srbije, Crne Gore i Mađarske.
