U utjecajnim poslovno-financijskim krugovima sve se glasnije najavljuje kako bi varaždinska grupacija Vindija u budućem srednjoročnom razdoblju mogla promijeniti vlasnika. O tome se, zapravo, stidljivo počelo govoriti odmah nakon smrti većinskoga vlasnika Dragutina Drka (84) ove godine u veljači, a posljednjih se mjeseci to samo intenziviralo.
Dionice Vindije u međuvremenu su pripale Drkovim dvjema kćerima, supruzi i sinu iz prvoga braka – svi su dobili po 12 posto. No, pokojni Dragutin Drk i dalje je upisan kao vlasnik paketa od 48 posto dionica s obzirom da traje spor oko nasljedstva. Po svemu sudeći, na dio tih dionica pravo polaže i prva Drkova supruga, pa se čeka pravomoćna sudska odluka koja bi trebala presuditi hoće li taj paket pripasti supruzi s kojom je živio do smrti ili će dio dionica dobiti i prva žena.
Sve to za bivšeg visokopozicioniranog Podravkina menadžera bliskog Nadzornom odboru kompanije ne ostavlja previše dvojbe. On nam je proteklih tjedana u više navrata tvrdio – obitelj će prodati Vindiju.
„To će se sigurno dogoditi, prije ili kasnije. Razgovarao sam o tome neformalno s nekim čelnicima mirovinskih fondova. Uz kavu smo bistrili nove okolnosti i došli do zaključka da bi to bila velika prilika za Podravku. Čini mi se da ni oni, mirovinci, ne bi imali ništa protiv takvom razvoju situacije. Fondovi imaju love, ne znaju kamo bi s njom i uvjeren sam kako bi rado sudjelovali u još jednoj dokapitalizaciji Podravke, ako bi ona išla prema preuzimanju Vindije“, tvrdi naš dobro upućen sugovornik.
Kaže, također, kako ni Plenkovićeva Vlada ne bi imala ništa protiv takvog razvoja situacije. Vindija bi time ostala u domaćim rukama, a Podravka bi doista postala strateška poljoprivredno-prehrambena kompanija iznimno važna za državu.
„Da se razumijemo, ovo su samo neka razmišljanja iz tih krugova. Koliko je meni poznato, nema nikakvih razgovora o tome, niti sadašnji vlasnici Vindije daju naslutiti u kojem će se smjeru sve to razvijati. Ali, nekako sam uvjeren da će obitelj htjeti unovčiti svoje dionice“, zaključuje nekadašnji Podravkin menadžer.
Kako god bilo, priča i ovako na prvu zvuči kao poslovna bomba, svakako najzvučnija i najveća kad je riječ o fuziji velikih kompanija u Hrvatskoj. Valja, ipak, u svemu biti hladne glave i podsjetiti kako je Podravka pod utjecajem politike bila zagrizla i za Ledo, ali na koncu je on otišao u ruke američkog Nomad foodsa. Ipak, najveća hrvatska mljekarska industrija nije Ledo, ona za državu i državnu poljoprvrednu strategiju ima mnogo veći značaj od sladoleda. Ako će se prodavati, a mnogi nas posljednjih mjeseci uvjeravaju da hoće, Podravka će se u toj priči naći htjela-ne htjela.
Kako stoje dvije grupe kad se usporedi njihovo poslovanje u protekloj godini? Vindija i Podravka otprilike su iste veličine kad je riječ o prihodima – obje imaju godišnji promet od otprilike 4,5 milijarde kuna. No, Podravka je mnogo profitabilnija te je lani ostvarila ukupnu neto dobit od 250 milijuna kuna, za razliku od varaždinske grupe koja je prikazala skromnih 30-ak milijuna kuna. Upravo tu leži veliki Vindijin probem – niska stopa profitabilnosti i žestoka konkurencija iz Europske unije koja joj dodatno ruši cijene na policama. Tu se, prije svega, misli na mlijeko, sir i piletinu, strateške Vindijine proizvode.
Epidemijska kriza dodatno je utjecala na pad poslovnih brojki varaždinske kompanije Vindija tijekom prošle godine. Vindija d.d. ostvarila je, tako, lani 2,96 milijardi kuna prihoda, što je pad od 1 posto u odnosu na godinu ranije, a dobit je iznosila skromnih 14,6 milijuna kuna i bila je manja za 18 posto. U Vindiji je zaposleno oko 1170 radnika. Varaždinska Koka kao dio iste grupacije imala je prihod od 1,28 milijardi kuna, što je manje za 3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ostvarena neto dobit iznosila je 11 milijuna kuna i bila je gotovo 50 posto manja. Koka zapošljava oko 1590 radnika. Tu su još Vindon s oko 200 milijuna kuna prometa, pekara Latica, Vindija trgovina, mesna industrija ViR.
Ipak, poslovni sustav Vindije izložen je snažnoj konkurenciji na tržištu Europske unije. To se posebno odnosi na jeftino uvozno pileće meso i mlijeko koje neke države članice obilato subvencioniraju pa su konkurentniji od istih domaćih proizvoda. Uz pandemiju, to će biti ključni poslovni izazov za varaždinsku grupu i idućih godina, a dodatno je uzdrmana smrću vlasnika i ključnog čovjeka Dragutina Drka. Vindija je, inače, s prihodom od blizu 3 milijarde kuna najveća hrvatska prehrambena kompanija. Podravka d.d. (bez Belupa) lani je ostvarila 2,1 milijardu kuna prihoda, a dobit je iznosila 192 milijuna kuna i bila je veća za 33 posto.
No, cijela grupa Podravka, s Belupom i drugim povezanim društvima, lani je ostvarila neto dobit od 250 milijuna kuna i ukupne prihode od 4,5 milijarde kuna. Segment kulinarstva s Vegetom prvi je put premašio milijardu kuna prihoda, a rast je iznosio čak sedam posto. Prodaja dječje hrane i slastica bila je veća za blizu šest posto, a toliko su rasli i Belupovi bezreceptni lijekovi, prije svega Lupocet i Neofen. Najviše je podbacila prodaja Žita i Lagrisa, oko tri posto, uglavnom zbog pada prodaje svježih pekarskih proizvoda i privatnih marki u Sloveniji i Italiji. Grupa Podravka danas ima gotovo 6800 zaposlenih.
U strateškom planu grupe Podravka za razdoblje od 2021. do 2025. godine, doduše, ne spominje se mogućnost tako velike akvizicije. Provođenje usvojene strategije podrazumijeva ulaganje oko 1,7 milijardi kuna investicija u modernizaciju i digitalizaciju proizvodnih i logističkih procesa, oko 1,4 milijarde kuna u marketing za ostvarenje organskog rasta te oko 2 milijarde kuna u akvizicije.
“Budući ubrzani rast i razvoj divizije Prehrana bazirat će se na kategorijama proizvoda s većim izvoznim potencijalom kao što su dodaci jelima, juhe i pekarstvo te usmjerenosti na bogatija i potentnija tržišta u Zapadnoj i Srednjoj Europi”, navode u Podravki u kojoj očekuju “znatnije povećanje udjela tržišta Zapadne i Srednje Europe u ukupnoj prodaji.
“U dijelu koji se odnosi na akvizicije, Strategija definira kriterije za razmatranje i odabir predmeta akvizicije. Ključno je istaknuti kako je namjera Grupe Podravka da putem mogućih akvizicija u diviziji Prehrane osnaži svoju prisutnost i tržišni položaj na tržištima i u kategorijama koji su u fokusu daljnjeg ubrzanog razvoja”, kažu u Podravki.
Ipak, Vindija je posebna priča. Bude li se prodavala, Podravka će se vrlo vjerojatno pojaviti kao subjekt takve konsolidacije prehrambenog sektora u Hrvatskoj. Ovog je časa, opet ponavljamo, riječ tek o pretpostavci, ali nije nemoguće da takva priča uskoro bude vrlo aktualna. Barem se tako sve glasnije šuška u poslovnim i financijskim krugovima dobro upućenima u poslovanje varaždinske i koprivničke kompanije.
Usporedba poslovnih grupa (brojke iz 2020.)
PODRAVKA
4,5 milijarde kuna prihoda
250 milijuna kuna profita
6800 zaposlenih
VINDIJA
4,5 milijarde kuna prihoda
30 milijuna kuna profita
3200 zaposlenih
IZVOR: FINA
Usporedba pojedinačnih društava (2020.)
PODRAVKA D.D.
2,11 milijardi kuna prihoda
192 milijuna kuna dobiti
3200 zaposlenih
7800 kn prosječne plaće
VINDIJA D.D.
2,96 milijardi kuna prihoda
14,6 milijuna kuna dobiti
1170 zaposlenih
6200 kn prosječne plaće
KOKA D.D.
1,28 milijardi kuna prihoda
11 milijuna kuna dobiti
1590 zaposlenih
4200 kn prosječne plaće
Izvor: FINA
NAJVEĆI DIONIČARI VINDIJE
DRAGUTIN DRK (pokojni) 47,87%
BOŽENA DRK (udovica) 11,97%
TAMARA DRK (kći) 11,97%
DUBRAVKA DRK (kći) 11,97%
NENAD DRK (sin) 11,97%
Izvor: SKDD
