Iako proljeće kalendarski još uvijek nije počelo, vrmenska prognoza posljednjih dana govori suprotno. S dolaskom lijepog vremena budi se i vegetacije, a s time počinju i problemi za alergičare.
– Trenutno se u zraku nalaze visoke koncentracije peludi drveća. Dominira pelud johe u visokoj koncentraciji, a visoka je i koncentracija peludi čempresa.
Pelud lijeske i topole nalazi se u umjerenim koncentracijama, a pelud jasena, vrbe i brijesta u niskim koncentracijama – rekla je Ivana Fičko iz Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije.
Dodala je da od trenutno prisutnih peludnih alergena u zraku, najznačajnija je pelud johe i lijeske jer se radi o peludi s visokim alergijskim potencijalom.
– Osobe alergične na pelud trebaju se pridržavati jednostavnih preventivnih mjera. Preporuča se pratiti peludnu prognozu, informirati se o koncentraciji peludi u zraku i organizirati svoje aktivnosti prema peludnoj prognozi. Koliko je to god moguće izbjegavati kontakt s peludi što znači boraviti u zatvorenim i klimatiziranim prostorima što je duže moguće tijekom sezone polinacije biljaka na čiju pelud ste alergični. Izbjegavati provjetravanje prostorija kada je koncentracija peludi najveća – objasnila je Fičko.
Napomenula je da alergičari nakon povratka kući moraju oprati ruke, otuširati se, oprati kosu i promijeniti odjeću.
– Također, važno je četkati i prati kućne ljubimce jer se i na njima skuplja pelud. Ne sušiti odjeću na otvorenom u vrijeme visokih koncentracija peludi u zraku. Javiti se svome liječniku na vrijeme, prepoznati simptome, dogovoriti liječenje i uzimati preporučenu terapiju – kazala je Fičko.
Napomenula je da se alergija na pelud se može manifestirati na nekoliko načina – bolesti dišnog sustava, odnosno alergijski rinitis karakteriziraju simptomi poput kihanja, curenja nosa, svrbeži sluznice nosa, te osjećaj punoće i neprohodnosti nosa, a alergijsku astmu kašalj, otežano disanje i stezanje u grudima, zatim alergijski konjunktivitis karakterizira crvenilo, svrbež, pečenje i suzenje očiju, te otečene vjeđe, a od bolesti kože može se javiti urtikarija, atopijski dermatitis i kontaktni dermatitis.
– Liječenje alergije je simptomatsko, dakle ublažavaju se simptomi bolesti. Važno je započeti liječenje pravodobno, kako ne bi došlo do pogoršanja simptoma te razvoja težih oblika bolesti, bronhitisa i astme. Koriste se lijekovi koji smanjuju upalu i reakciju na alergene, u obliku tableta, sprejeva za nos te kapi i masti za oči. Preporučuje se ispiranje nosa sprejem s fiziološkom otopinom kojim se ublažava iritacija dišnih puteva. Svaka osoba čim primijeti smetnje mora se javiti svom liječniku obiteljske medicine i s njim dogovoriti liječenje – objasnila je Fičko.
Naglasila je da ako je potrebno točno odrediti o kojoj se vrsti alergena radi, mogu se napraviti kožni testovi kod kojih se alergeni nanose na kožu.
– Ako je osoba alergična na unesenu tvar, na tom mjestu pojavljuje se crvenilo i svrbež kože. Za konačnu dijagnozu alergije određuje se koncentracija protutijela u krvi. Za tim nema potrebe ako se prema pojavi i trajanju simptoma može zaključiti na koju je vrstu biljke osoba osjetljiva i ako je liječenje učinkovito – upozorila je Fičko.
Istaknula je da do alergije dolazi tako da nakon susreta s alergenom peludi dolazi do stvaranja specifičnih obrambenih protutijela – imunoglobulina E.
– Takva osoba je senzibilizirana na određeni alergen, ali nema još nikakve vidljive reakcije. Tek kod ponovnog kontakta s alergenom, isti se veže za IgE protutijelo te se pokreće niz reakcija čiji je krajnji rezultat nastajanje simptoma alergijske reakcije – zaključila je Fičko.
