S dolaskom lijepog vremena sve više ljudi boravi na otvorenom, a iz Zavoda za javno zdravstvo upozoravaju na opasnost od krpelja koji se bude kada dnevne temperature dosegnu oko 15 stupnjeva Celzijevih.
– Krpelji žive u šumama, na proplancima, niskom raslinju, grmovitim i visokotravnatim staništima, na vlažnim i sjenovitim mjestima. U urbanim sredinama možemo ih naći u parkovima, živicama, vrtovima i kućnim dvorištima.
Za aktivnost krpelja važna je povoljna temperatura i vlažnost, stoga imaju sezonsku aktivnost – sezona njihove najveće brojnosti je u proljeće i rano ljeto – rekla je dr. Danijela Pinter, epidemiologinja Zavoda.
Dodala je da su prvenstveno nametnici životinja, a iznimno čovjeka te da svoju žrtvu ne traže aktivno, nego na vlatima trave, granama i listovima grmlja čekaju prolazak domaćina – životinje ili čovjeka.
– Kada domaćin dotakne krpelja, on se nožicama zakači i prijeđe na njega te hoda po tijelu tražeći povoljno mjesto gdje može probosti kožu i sisati krv, najčešće gdje je koža vlažnija i mekša: koža trbuha, prepona, pazuha i iza uha. Traženje mjesta uboda traje i više sati. Probadanje kože traje nekoliko minuta, a sam ubod se ne osjeti zbog tvari iz sline krpelja koja djeluje poput anestetika – istaknula je dr. Pinter.
Napomenula je da je vjerojatnost prijenosa infekcije veća što je krpelj dulje na tijelu žrtve te da se smatra da je, da bi došlo do prijenosa uzročnika bolesti iz zaraženog krpelja u čovjeka, potrebno da je krpelj pričvršćen i da se hrani na domaćinu 10 do 24 sata stoga je krpelja potrebno što prije odstraniti s tijela.
– Iako ste krpelja uspješno odstranili, mjesto uboda pratite kroz nekoliko tjedana. Nakon inkubacije od jednog do tri tjedna moguć je razvoj bolesti koje se najčešće vežu uz ubod krpelja, a to su Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis. Liječenje Lyme borelioze ovisi prije svega o stadiju bolesti, a liječi se antibioticima. U ovom trenutku ne postoji specifični antivirusni lijek za krpeljni meningoencefalitis, već se provodi simptomatsko liječenje. U borbi protiv krpeljnog meningoencefalitisa uspješnim se pokazalo cjepivo. Cjepivo sadrži inaktivirani virus. Cijepiti se mogu odrasli i djeca starija od 12 mjeseci – objasnila je dr. Pinter.
KAKO SPRIJEČITI UBOD KRPELJA?
Prilikom odlaska u prirodu potrebno je:
- Izbjegavati provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu, ostavljanje odjeće na travi i grmlju.
- Nositi hlače dugih nogavica, koje je preporučljivo ugurati u čarape, te majice i košulje dugih rukava.
- Za vrijeme boravka u prirodi koristiti repelente koji se nanose na izložene dijelove tijela.
- Tijekom boravka u prirodi poželjno je pregledati se svakih nekoliko sati i po povratku kući. Tijekom pregledavanja tijela posebice pretražiti zatiljak, vrat, prepone, pazuhe i područje iza koljena, te pupak.
ŠTO UČINITI KOD UBODA KRPELJA?
U slučaju uboda, krpelja treba čim prije i na ispravan način odstraniti:
- Potrebno ga je uhvatiti pincetom uz samu kožu i laganim povlačenjem izvlačiti. Treba izbjegavati naglo povlačenje, stiskanje ili gnječenje.
- Nikada krpelja gušiti premazivanjem s uljem, alkoholom, masti i drugim sredstvima jer se time izaziva grčenje i njegova naglu smrt. Iako će to u većini slučajeva olakšati izvlačenje, dovesti će i do pražnjenja sadržaja trbušne šupljine krpelja u čovjeka. Na taj način vrlo se lako prenese zaraza, ako je krpelj bio zaražen.
- Nakon odstranjivanja potrebno je mjesto uboda premazati alkoholom, a ruke oprati vodom i sapunom.
