Svima nam je dobro znan američki časopis National Geographic, pa i njemački Geo, no i mi imamo jednako dobar časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja Meridijani, čiji jubilarni 200. broj je upravo izašao iz tiska. Duša Meridijana je uspješna, mlada i obrazovana povjesničarka umjetnosti Petra Somek, koja usprkos svim nedaćama koje muče hrvatsko izdavaštvo, nalazi načina da Meridijani nakon 24 godina i dalje izlaze.
Časopis je 1994. godine pokrenula u Koprivnici zajedno sa svojim ocem, akademikom Dragutinom Feletarom od kojeg je preuzela uredničku palicu 2001. godine. Meridijani su prvo 19 godina izlazili kao mjesečnik, a posljednjih pet godina smanjili su tempo pa izlaze kao dvomjesečnik. U časopisu su sve teme pisane na edukativan način, objektivno i temeljito.
-Hrvatska ima neizmjerna kulturna i prirodna bogatstva. Ravnice, planine, rijeke, more i otoke, različite kulturne utjecaje, samo nažalost to premalo cijenimo i još uvijek ne znamo dovoljno o sebi. Zato i izdajemo Meridijane, pravi domoljubni časopis koji propagira hrvatske kulturne, povijesne, prirodne i druge vrednote – rekla nam je Petra Somek povodom izlaska jubilarnog 200. broja.
Urednica kaže kako je u Meridijanima do sada surađivalo više od 500 autora, ponajviše povjesničara i geografa, ali i raznih drugih putopisaca, fotografa, ilustratora, ekologa, putnika i pustolova te kako im je stručna suradnja vrlo razgranata.
-Volim putovati jer putovanja omogućuju nove usporedbe, nove ocjene o tome koliko vrijedimo kao pojedinici, ali i koliko vrijedi društvo u kojem živimo. Kroz putovanja dobivam “izoštreniju” sliku svijeta, no ne treba samo “gledati” nego nešto treba i vidjeti, a onda svoja saznanja prenijeti drugima – objasnila je Somek.
Kaže kako napraviti reportažu koja sadrži pregled najvažnijih značajki o nekom području, a da tekst bude informativan i zanimljiv, nije nimalo lako.
– Uvijek postoji opasnost da se kvalitetan materijal ne pretvori samo u suhoparno nabrajanje činjenica ili puko kompiliranje. Upravo zato veliku pozornost pridajemo odabiru tema i stručnjaka koji temu znaju približiti čitateljima – istaknula je Somek.
Osim časopisa, izdavačka kuća Meridijani, od osnutka 1993. godine u Koprivnici, do danas je uspjela izdati više od 200 naslova raznih knjiga, oko 70 udžbeničkih naslova za zemljopis i povijest, a izdali su i 50 brojeva raznih znanstvenih časopisa. Najplodonosniji su izdavač knjiga o Podravini tiskavši više od 40 svezaka na temu Podravine ili podravskih autora.
– Kada se svemu tome pridoda i 200 brojeva časopisa Meridijani, koji je okosnica i brend naše cijele djelatnosti, dolazi se do 520 izdanih knjiga i časopisa, a to su brojke kojima se ne može pohvaliti mnogo izdavača u Hrvatskoj – ponosno je istaknula Somek te za kraj dodala kako u životu i karijeri i dalje postavlja visoke ciljeve jer se oni uvijek iznova moraju dostizati.
Jubilarni broj donosi priču o prvom hrvatskom putopiscu Jurju Husu Rasinjaninu
Meridijani u 200. broju donose zanimljivu priču o prvom hrvatskom putopiscu iz 16. stoljeća, latinski obrazovanom Jurju Husu Rasinjaninu. On je odveden u tursko ropstvo iz Rasinje te je kao osmanski rob i vojni trubač dospio prvo na Bliski istok, pa potom dalje do Indije i natrag. Nakon oslobođenja iz osmanskog ropstva, Juraj Hus je, kao slobodni hodočasnik, boravio u Egiptu, na Sinaju u Svetoj Zemlji i Siriji, a nakon toga je dugo putovao natrag u domovinu. Po povratku je napisao vrijedno literarno svjedočanstvo na latinskom jeziku.
-Priču smo odlučili objaviti nakon što mi je pod ruku došla knjiga “Opis putovanja Jurja Husa” koju je izdao Podravsko-prigorski ogranak Društva hrvatskih književnika što ponajviše možemo zahvaliti dr. Mariju Kolaru iz Koprivnice. Želim popularizirati lik i djelo Jurja Husa koji je gotovo nepoznat široj hrvatskoj javnosti – rekla je Somek.
Članak za Merdijan napisao je profesor sociologije i filozofije Juraj Bubalo, a objavljen je uz kartografski prikaz Husovih putovanja koje je rekonstruirao akademik Dragutin Feletar.
-Na ostalih 112 stranica donosimo pregršt zanimljivih tema sa svih meridijana svijeta, ali s posebnim naglaskom na hrvatske teme, sve iz pera hrvatskih autora i fotografa. Glavna tema je grad Lepoglava poznat po zatvoru, pavlinima, čipkarstvu i ahatu, a strana tema je daleki čileanski Uskršnji otok, planetarno poznat po monumetalnim kamenim ljudskim figurama – kazala je Somek.
