Poznata poslovica kaže: od kolijevke pa do groba, najljepše je đačko doba. Mnogi se od nas u đačko doba s time nikako ne bi složili, no rijetki su bezbrižni dani poput onih nakon završene srednje škole, a prije upisa fakulteta. Koprivničke gimnazijalce, ako je sudeći po uspjesima koje su postigli na državnoj maturi u ljetnom roku, očekuju upravo takvi bezbrižni dani, a ravnatelj škole Vjekoslav Robotić u razgovoru nam je otkrio što je tajna dobrog obrazovanja i kako će izgledati škola budućnosti.
Počnimo s državnom maturom. Kako su ove godine maturu prošli učenici Gimnazije Fran Galović?
Ovogodišnji maturanti GFG-a izvrsno su riješili ispite državne mature. Nakon objave i analize konačnih rezultata ispita Državne mature provedenih u ljetnom roku 2022. godine možemo zaključiti da su usprkos korona krizi, hibridnoj nastavi i svim preživjelim otegotnim okolnostima koprivnički gimnazijalci izvrsno okrunili svoj četverogodišnji predani rad i uspješno završili gimnazijsko obrazovanje. Postignuti rezultati su iznadprosječni što opravdano pozicionira GFG među najuspješnije srednje škole u Hrvatskoj. Koprivnički gimnazijalci su obavezne ispite položili s 94 posto prolaznosti, a jedan od svojih prvih izbora i pravo upisa na višu razinu obrazovanja steklo je 93 posto naših maturanta čime je u potpunosti opravdana misija škole kao najbolje pripreme za tercijarno obrazovanje i život. Naši maturanti su se temeljem rezultata Državne mature pozicionirali na rang listama na prva mjesta na 58 studijskih programa u Hrvatskoj te na druga mjesta na 42 studijska programa.
Neki su učenici gimnazije na maturi bili i najuspješniji u Hrvatskoj.
Učenica GFG Klara Šerbetar napisala je ispit iz matematike na A razini sa 100 posto uspješnosti što je najbolji rezultat u Hrvatskoj te je s odličnim uspjehom položila i Hrvatski jezik, Engleski jezik, Fiziku i Informatiku. Učenik Dominik Nemčić je riješio ispit iz Engleskog jezika s 100 posto uspješnosti. Učenica Iva Šimek je svih 6 ispita državne mature: Hrvatski jezik, Engleski jezik, Matematika, Kemija, Biologija i Fizika položila s odličnim uspjehom. Među najuspješnijim učenicima treba istaknuti i učenike Mihovila Mađerića (petorangirani od svih pristupnika iz Informatike) i Lovru Klobučara koji su sve ispite položili s odličnim uspjehom. Ovi rezultat su ujedno i poticaj sadašnjim i novim gimnazijalcima za predani rad koji je garancija da uspjeh na kraju neće izostati. GFG KC svojim predanim i profesionalnim radom svih profesora opravdava visoke ambicije mladih našeg grada i naše županije te usmjerava i profilira uspješne studente i buduće intelektualne elite na nacionalnoj razini. Navedenog rezultata ne bi bilo bez rada i truda učenika i nastavnike te suradnje roditelja i zajednice. Povratkom povjerenja i međusobnog uvažavanja prosvjetne struke, europskom vizijom škole, ulaganjem u stručna usavršavanja te pristupom novim tehnologijama uz nagrađivanje učenika i nastavnika naš grad i županija neće imati nikakvih briga u budućnosti vezanih za konkurentnost sekundarnog obrazovanja na nacionalnoj i europskoj razini koje već u potpunosti svojom vizijom, misijom i činjenjem osigurava naša Gimnazija. Čestitam svim maturantima na završetku gimnazijskog obrazovanja te im želim uspješno studiranje i sreću i uspjeh u životu.
Koliki utjecaj u tome ima škola, a koliko učenička individualnost?
Vrhunski rezultat je suma niza faktora od kojih su presudni motivacija učenika i nastavnika, tisuće sati rada, niz odricanja te optimistična vizija budućnosti ovih mladih ljudi uz stalnu potporu i poticaje od strane roditelja, prijatelja i zajednice. U GFG navedena sinergija svakodnevno dolazi do izražaja a naša škola im je komforna zona u kojoj se uz prijateljsko druženje i zabavu u sigurnom i trendi opremljenom okruženju obrazuju za više životne ciljeve pod vodstvom kvalitetnih i učenicima orijentiranih profesora. Ulaganjem u poboljšanje radnih uvjeta, ulaganjem u stručno usavršavanje nastavnika, stvaranje pozitivne i poticajne školske klime uz europsku razvojnu orijentaciju osiguravamo konkurentnost na nacionalnoj i europskoj razini što i potvrđuju brojne rektorove nagrade i postignuća naših maturanata na studijima u Hrvatskoj i izvan nje.
Pojavom novih strukovnih škola, tzv. centara izvrsnosti, doći će i novi strukovni kurikulum. Kako danas izgleda gimnazijski kurikulum i hoće li se u budućnosti mijenjati?
Strukovni kurikulumi se moraju brže mijenjati od dinamike diverzifikacije zanimanja i potreba tercijarnog društva. Nikad nije kasno, no u strukovnoj tranziciji znatno kasnimo. Gimnazije su stupovi sekundarnog obrazovanja koje imaju između ostalog i zadatak stvaranje kompetitivnih pretpostavki za tercijarno obrazovanje. Tako je u cijelom svijetu pa i kod nas. Gimnazijski kurikulumi se također moraju transformirati potrebama, zahtjevima i mogućnostima novih gimnazijalaca kako bi se oni nakon završetka gimnazije što kvalitetnije uklopili u buduće studijske programe. Po meni je bazna promjena nužna u tome da se smanji broj obveznih nastavnih predmeta te da se uvede izbornost koja bi omogućila veću kreativnost gimnazijalaca.
Izdržava li gimnazija kao koncept zahtjeve novog vremena, tržišta i novih tehnologija?
GFG svakodnevno ulaganjem u nove tehnologije, nabavom novih didaktičko-metodičkih sredstava te nacionalnim i europskim stručnim usavršavanjima nastavnika u potpunosti zadovoljava izazove obrazovne i gospodarske tranzicije. Ako pogledate zapadnoeuropske zemlje i njihove gimnazije razlika je samo u kurikulumima i plaćama nastavnika, a u tehničko-tehnološkoj opremljenosti i profesionalnoj ekipiranosti GFG je u korak sa svima.
Vrijeme je upisa i odluka o budućem obrazovanju. Kakav je interes za upisivanje gimnazije u Koprivnici?
Zahvaljujući tradiciji i izvrsnim rezultatima eksternih vrednovanja nemamo problema što se tiče popunjavanja upisnih kvota. Upisno smo privlačna škola. Cilj nam je privući što kvalitetnije učenike što većim dijelom uspijevamo radom i rezultatima. Ponavljam da je gimnazijsko obrazovanje optimalno što se tiče ostvarenja buduće namjere učenika za fakultetskim obrazovanjem. Činjenica je da je gimnazijsko obrazovanje i najzahtjevniji oblik srednjoškolskog obrazovanja koji za krajnji produkt ima gotovo stopostotni upis na fakultete. Dovoljno je da budući srednjoškolci i njihovi roditelji pogledaju rang liste za upise na fakultete i vidjet će da gimnazijalci na njima čine većinu.
Gimnazija se često veže uz pojmove povlaštenosti ili se pak misli da je za one koji nisu sigurni što bi željeli studirati pa ‘kupuji još četiri godine’. Kakvi su zapravo gimnazijalci i za kakve je učenike gimnazija pravi izbor?
Gimnazijalci su odlični i vrlo dobri učenici koji dolaze iz osnovnih škola s namjerom da steknu znanja, vještine i kompetencije za upis i nastavak školovanja na fakultetima. Izuzetno su kreativni, inicijativni, motivirani i imaju viziju za koju su spremni na puno truda i rada.
Koliko se škola digitalizirala? Je li baš sve što je novo najbolje ili treba pronaći balans između novog i ‘starog’ sistema?
Nove generacije imaju nove načine komunikacije, procesuiranja novih informacija, operacionalizacije u svakodnevni rad te se škola mora prilagođavati njihovim potrebama. Digitalizacija uz kontrolu i svrsishodnost da, ali živa riječ i problemski pristup s naglaskom na projektni rad i opažajnu i istraživačku nastavu je nezamjenjiv u slaganju svih kockica koje daju novu odgojno-obrazovnu vrijednost u humanom školskom okruženju. Svakodnevno moramo osluškivati jedni druge da bi se znali uvažavati, slušati i radno suradnički djelovati.
Školstvo je dvije godine funkcioniralo online, no stvari su se vratile u normalu. Ipak, je li ostalo prežitaka online nastave, koriste li se i danas neke platforme, materijali i slično uspostavljeni u vrijeme pandemije?
Bitno je iz svake pošasti izvući dobre pouke, a mi smo iz hibridne nastave izvukli nove načine posredne komunikacije s učenicima, ovladali novim platformama za dijeljenje informacija, ovladali novim alatima za poučavanje na daljinu kao i za vrednovanje. GFG-u je platforma Teams postala baza za posrednu komunikaciju sa svim dionicima svakodnevne školske interakcije.
Surađuje li koprivnička gimnazija s ostalim školama u županiji i u Hrvatskoj i na koji način?
GFG dobro surađuje sa školama iz Županije i školama na nacionalnoj razini. Postoji par škola poput pojedinih gimnazija iz Zagreba, Preloga, Čakovca, Varaždina, Osijeka, Slavonskog Broda s kojima razvijamo pojedine nacionalne i europske projekte, a s obzirom da smo nositelj Erasmus akreditacije, većinom surađujemo s projektnim partnerima iz desetak zapadnoeuropskih zemalja.
Kakva je Vaša vizija budućnosti gimnazije?
Gimnazija uz postojeće visoko motivirane i profesionalno kompetentne nastavnike nema straha za budućnost. Samo ulaganjem u nastavnike i modernu tehniku i tehnologiju možemo biti konkurentni. Uvođenjem izbornosti, novim kurikulumima operativnih životnih vještina, izgradnjom školskog kampa, izgradnjom đačkog doma i nagrađivanjem učenika i nastavnika, europskom orijentacijom škole, naglaskom na digitalnu i zelenu školsku usmjerenost, stvaramo nove intelektualne elite koje će biti spremne pozitivno razvijati i mijenjati naš grad i našu županiju. U zadnjih 15 godina postali smo prepoznatljiva škola s najvećim brojem nastavnika u napredovanju u struci, velikim brojem bivših učenika koji su dobitnici rektorovih nagrada, velikim brojem učenika olimpijaca u znanju, vodeća škola po broju plasiranih učenika na državna natjecanja u znanju i sportu, jedna od najboljih škola po rezultatima državne mature, među vodećim gimnazijama po broju europskih projekta, europskih mobilnosti učenika i povlačenju europskog novca.
