Kretanje broja zaposlenih tijekom epidemije potvrdilo: naša je županija najlošija u regiji

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje objavio je ovaj tjedan prve podatke o ukupnom broju osiguranima koji uplaćuju za mirovinsko u državni proračun. Početkom studenoga Hrvatska, tako, bilježi ukupno oko 1,59 milijuna osiguranika, što je oko 41.500 više nego početkom studenoga prošle godine.


„Ako se broj osiguranika usporedi s istim razdobljem 2019. godine, odnosno godinom prije pandemije, tada je zabilježeno oko 19.400 osiguranika manje nego danas“, navodi HZMO u svojem kratkom izvještaju.

Ovdje valja naglasiti kako HZMO u svojim statističkim evidencijama navodi osiguranike kod pravnih i fizičkih osoba te osiguranike obrtnike, poljoprivrednike, osiguranike samostalnih profesionalnih djelatnosti. Osim njih, u statistici se vode i osiguranici s otvorenom prijavom na osiguranje, poput osoba na stručnom osposobljavanju, osoba s produženim osiguranjem i drugo. Dakle, baš svi koji u proračun uplaćuju mirovinsko.

Brojke HZMO-a, premda se do kraja ne podudaraju s izvještajima Državnog zavoda za statistiku, jasan su pokazatelj u kojem smjeru ide razvoj pojedine hrvatske regije, grada ili općine. Višegodišnji statistički pokazatelji Zavoda, tako, otkrivaju mnogo više nego što bi to lokalni političari htjeli da se zna. Statistika je katkad skup podataka koji može i ne mora pokazivati neke jasne trendove, ali u slučaju kretanja zaposlenosti, odnosno broja osiguranika mogu poslužiti kao jasan indikator cjelokupne situacije u gospodarstvu, demografiji i socijali u državi, županiji, gradu ili općini.

A višegodišnje statističke brojke HZMO-a koje se mjesečno redovito publiciraju ne ulijevaju baš pretjeran optimizam kad je riječ o Koprivničko-križevačkoj županiji. O tome smo, uostalom, i na ovim stranicama pisali u više navrata, ali uvijek se stječe dojam kako se situacija u posljednje vrijeme popravlja. Na žalost, novi podaci Zavoda demantiraju takvu percepciju. HZMO je, tako, nedavno objavio i detaljnu mjesečnu publikaciju koja prikazuje stanje početkom rujna ove godine. Ako usporedimo županije u našoj regiji, dakle na sjeveru Hrvatske, vidjet ćemo kako upravo naša županija u desetogodišnjem razdoblju stoji najlošije.


Početkom rujna (ili potkraj kolovoza, kako vam drago) naša je županija imala ukupno oko 34.700 osiguranika, što je za 1200 manje nego u istom razdoblju 2012. godine. Otprilike jednako loša je i Bjelovarsko-bilogorska županija s oko 1160 ukupno zaposlenih manje nego prije deset godina. Da je to doista podatak koji nas treba prilično zabrinuti, pokazuju brojke ostalih županija na sjeveru u tom razdoblju.

HZMO, tako, navodi kako je od rujna 2012. do rujna 2021. godine Krapinsko-zagorska županija dobila 5580 zaposlenih (ukupno osiguranika) više, Varaždinska ima oko 4800, a Međimurska županija oko 3540 više nego prije desetak godina. Čak je i najmanja i najnerazvijenija Virovitičko-podravska županija, koja je ove godine ostala bez šećerane Viro koja se ugasila, u tom razdoblju broj osiguranika podebljala za oko 820 osoba. Rastu, dakle, svi, i to prilično, a koprivnički i bjelovarski kraj padaju. Da problem bude veći, trend rasta proteklih se godina osjeti tek u Koprivnici i Križevcima, dok je u ostatku županije stanje prilično obeshrabrujuće, uz časne izuzetke poput Kalinovca i Gole, recimo.

Ako se usporedi stanje u pandemiji – od rujna lani do rujna ove godine – opet je posve jasno da naša županija ima ogroman strukturni problem jer raste uvjerljivo najslabije od svih u regiji. U tom jednogodišnjem razdoblju imamo višak od 470 zaposlenika (gotovo polovica otpada na Koprivnicu), ali svi drugi su rasli mnogo brže. Međimurje, tako, ima čak 1300 osiguranika više, Zagorje 1150, bjelovarski kraj gotovo 1000, a virovitički oko 640 više.

Da se Koprivnica ipak trgnula iz letargije otkriva podatak kako je početkom rujna ove godine imala ukupno oko 16.240 osiguranika, što je oko 210 osoba više nego u istom razdoblju lani. Križevci su u tih godinu dana broj zaposlenih podebljali za oko 160, a Đurđevac za 70-ak. Je li riječ o prvim naznaka oporavka i hoće li se takav trend nastaviti – ostaje pričekati nove statističke izvještaje HZMO-a. Svejedno, usporedba s gradovima u okruženju otkriva kako taj zamah možda i nije onakav kakav bi mogao biti. Jer Varaždin, primjerice, u godinu dana ima oko 520 osiguranika (zaposlenih) više, Čakovec oko 380, Bjelovar 375, a Virovitica oko 300.

Kakva je situacija s našim općinama u Podravini i Prigorju? Kao što rekosmo, čast izuzecima. Sve drugo ukazuje na ozbiljnu krizu kojoj se ne nazire kraja. Uvjerljivo najmanje osiguranika, odnosno zaposlenih ovog časa imaju Hlebine (61), Kalnik (151), Novo Virje (169) i Đelekovec (173). Ako je to važan kriterij koji ukazuje na opstojnost neke općine – a trebao bi biti jer ti ljudi pune općinski proračun izvornim poreznim prihodima – onda baš i nema nekog velikog smisla da te općine imaju načelnike, službenike i općinska vijeća. Jer njihov trošak, pretpostavlja se, premašuje prihode od poreza na dohodak koje uplaćuju osiguranici prijavljeni na području svake od njih.


S druge strane, najviše osiguranika u županiji imaju općine Sveti Ivan Žabno (778), Virje (679), Sveti Petar Orehovec (609), Kalinovac (522), Kloštar Podravski (515) i Molve (503). Ipak, trend u spomenutim podravskim općinama također ne budi poseban optimizam. Molve su, primjerice, u proteklih godinu dana ostale bez 30 osiguranika (gotovo 6 posto), a Kalinovac bez 13. Možda je to samo prolazna boljka izazvana epidemijom koronavirusa i potresima na tržištu rada zbog lockdowna. A možda i nije.

Kako god se okrene, nema nikakve sumnje kako je razvoj gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta najbolja demografska politika. Nove škole, nogostupi, sportske dvorane i vrtići važan su dio te priče, ali ni blizu toliko presudan za ostanak ili odlazak.

Vezani članci

Najčitanije