Ovo bi mogla biti budućnost Drave

Iako još nisu uvrštene u prostorni plan, projekti gradnje hidroelektrana Molve 1 i 2 već su prilično uzburkali javnost, posebice onaj koji se zalaže za očuvanje ušća Drava onakvim kakvim je danas.

S druge strane, zagovornici gradnje kažu da je riječ o projektima čija realizacija donosi brojne benefite, kako lokalnom stanovništvu, tako i stjecanju energetske neovisnosti naše zemlje.

Ovih dana u ruke nam je došla prezentacija spomenutih projekata. Nju su mogli vidjeti svi zainteresirani načelnici i vijećnici općina koje će biti uključene u gradnju elektrana, ako se prethodno zadovolje formalni uvjeti.

– Ti su uvjeti izuzetno strogi, a podliježu i europskim normama, pa se ne može dogoditi da elektrane znatnije naruše ekosustav – rekao nam je jedan od zagovornika gradnje elektrana blizak investitoru, odnosno Hrvatskoj elektroprivredi, koji je u ovom trenutku želio ostati anoniman.

Kazao nam je da ni jedan dio Drave danas nije lišen ljudske intervencije, pa tako ni ovaj na kojem će se možda graditi Molve 1 i 2, jer uzvodno postoje 22 hidroelektrane, 11 u Austriji, osam u Sloveniji i tri u Hrvatskoj i o načinu njihova rada, to jest o pražnjenju tamošnjih akumulacijskih jezera, ovisi u kojoj će mjeri biti poplavljen onaj dio uz rijeku koji nazivamo netaknutim.

– Svi naveliko eksploatiraju rijeku, jedino mi na nju gledamo iz romantičarskog kuta. S druge strane, Mađari svoj dio rijeke naveliko iskorištavaju – kaže naš sugovornik i pritom napominje da će buduće elektrane od po 50 megawata biti protočne, odnosno neće imati akumulacijska jezera, pa bi njihov utjecaj na okoliš morao biti minimalan.

Godišnje bi proizvele 235 gigavatsati električne energije. Koristi od realizacije projekata bit će višestruko veće, a mogu se sagledati s više motrišta. Tijekom same gradnje zaposlit će se mnogo ljudi, a u tom procesu svoje bi mjesto trebale naći i lokalne tvrtke. Realizacija projekta trajala bi otprilike pet godina.

– Cijeli kraj dobio bi novi gospodarski uzlet, jer osim gradnje spomenuta dva objekta, gradile bi se prometnice, a Drava bi bila premoštena s dva nova mosta. Jedan bi niknuo kod Gabajeve Grede, a drugi sjeverno od Novog Virja. Općine Peteranec, Drnje, Gola, Hlebine, Molve i Novo Virje punile bi svoje proračune novom naknadom. Osim navedenoga, gradnjom obnovljivih izvora električne energije, u što spadaju ove dvije elektrane, smanjuje se onečišćenje stakleničkim plinovima. Poljoprivredna proizvodnja, bude li interesa, mogla bi imati prilično veliku korist – kaže naš sugovornik, koji svemu dodaje još jedan važan argument za realizaciju projekata. Tvrdi da je trenutačno cijena električne energije na svjetskom tržištu niska, ali taj trend sigurno neće potrajati. Da bismo osigurali što jeftiniju struju kućanstvima, moramo stvoriti vlastite izvore električne energije, odnosno postati što manje ovisni o njenom uvozu. U tu priču ulaze hidroelektrane koje proizvode najjeftiniju struju.

Na upit, što će biti s jezerom Ješkovo u čijoj se blizini planira gradnja hidroelektrane Molve 1, naš sugovornik kaže da bi ono trebalo ostati netaknuto. Čak je moguće da će voda u njemu neznatno porasti.

– Treba znati da studija utjecaja na okoliš još nije izrađena, a tek će ona dati odgovore na mnoga otvorena pitanja te će struci ponuditi smjernice što treba poduzeti kako bi priroda što manje trpjela zbog gradnje objekata na Dravi – tvrdi naš sugovornik i komentira prigovor prema kojem bi bilo odgovornije graditi vjetroelektrane.

S tom se konstatacijom slaže samo djelomično, jer takvi izvori električne energije dolaze tek kao nadgradnja na klasične elektrane koje osiguravaju stabilnost sustava.

– Stabilnost sustava je preduvjet da bismo postavili vjetroelektrane, koje su ipak nestalan izvor energije – napomenuo je naš sugovornik i razgovor priveo kraju riječima kako će još dosta vode proteći Dravom prije nego se na njoj izgrade nove elektrane. O svemu, kaže on, svoj će sud dati struka, ali i javnost, a svaka primjedba će biti razmotrena i dobit će adekvatan odgovor.