Đurđevačka tvrtka Natura Agro odavno je pokojna, ali repovi iza nekadašnje perjanice tamošnjega gospodarstva i dalje se vuku po pravosudnim hodnicima. Bivšem direktoru Željku Blažoku i pomagačima sudi se za milijunsku štetu, a njegovi nekoć bliski suradnici kojima je davao novac da za njega kupuju dionice gube tužbu za tužbom i sva je prilika da će Blažoku morati vraćati novac za danas bezvrijedne vlasničke udjele.
Jedna od nikad do kraja raščišćenih ostavština Željka Blažoka – neuspjela kupnja mlina u Ernestinovu – ovih je dana dobila nepravomoćni epilog prema kojem novi trener Istre, nekadašnja Dinamova zvijezda Igor Cvitanović, ipak neće morati vratiti 500.000 kuna Naturi Agro, koja mu je bila uplatila taj iznos kao polog za preuzimanje njegova poduzeća Agrocvita iz Ernestinova. I to je poduzeće u međuvremenu ugašeno. Na nepravomoćnu presudu Trgovačkog suda u Varaždinu stečaji upravitelj Nature može se žaliti.
Posao s mlinom nikada nije zaključen
Kad je prije osam godina policija upala u Naturu istražujući malverzacije bivšeg direktora Blažoka, u toj priči počelo se spominjati i ime poznate nogometne zvijezde. Kako se tada pričalo, Natura je Cvitanoviću isplatila pola milijuna kuna kao polog za kupnju poduzeća Agrocvita, odnosno mlina u Ernestinovu, ali posao nikad nije do kraja zaključen. Direktor je bio uhićen, a đurđevačka tvrtka vrlo brzo završila u stečaju. Stečajni upravitelj odlučio je prije par godina Cvitanovića tužiti za taj iznos, ali Trgovački sud odbacio je tužbu uz zanimljivo objašnjenje.
Iz iskaza bivšeg direktora Nature Blažoka i direktora za opće i pravne poslove Vladimira Dobravca, proizlazi kako je upravo “Dobravec sastavio tekst tog predugovora kojeg su potom potpisali Blažok te Igor i Marija Cvitanović”. No, Natura Cvitanovićima nije isplatila cijeli ugovoreni iznos od tri milijuna kuna jer nije dobila kredit, već je samo djelomično isplatila ugovorenu cijenu, i to u iznosu od 500.000 kuna.
Igor i njegova tadašnja supruga Marija Cvitanović pozivali su Blažoka da, sukladno tom predugovoru, “u rokovima određenim u članku 2. izvrše isplatu razlike do pune ugovorene cijene od tri milijuna kuna”. No, on to nije učinio, već je samo “obećavao da će to učiniti i time održavao u zabludi tužene da će u cijelosti isplatiti ugovoreni iznos”. Natura se prema tom ugovoru obvezala Cvitanovićima platiti cijeli iznos u više obroka najkasnije do kraja lipnja 2011. godine.
A kako je sud došao do toga da Cvitanovići Naturi Agro ne moraju vratiti pola milijuna kuna? To je pitanje zanimljivo iz jednostavne činjenice – Natura nikad nije preuzela Cvitanovićevu tvrtku.
– S obzirom na to da tuženici nisu ostvarili i postigli ugovorenu cijenu o prijenosu poslovnih udjela u iznosu od tri milijuna kuna, krivnjom direktora Nature koji je zaključio predugovor premda nije osigurao novac, time je u trenutku zaključenja Predugovora nastala i dospjela šteta tuženicima minimalno u iznosu od 500.000 kuna. Ugovorena cijena iznosila je tri milijuna kuna i to su tuženici mogli ostvariti da je Natura osigurala novac u visini ugovorene cijene koju je direktor sam ugovarao s tuženicima, zbog čega je neosnovan prigovor Nature u stečaju da ta tražbina nije dospjela – navodi se u presudi Trgovačkog suda.
Zato su tražbine jednostavno prebijene. Cvitanović je od Nature potraživao pola milijuna, koliko i Natura od njega. No, štos u cijeloj priči je taj da je Cvitanović ipak dobio taj iznos, a Natura nije dobila njegov mlin u Ernestinovu. Na koncu, obje su tvrtke propale, a Blažoku traje suđenje za gospodarske malverzacije. Za tih pola milijuna kuna bivšeg direktora nitko nije teretio.
Blažok tužio neke od partnera
Bivšem direktoru sudi se pod optužnicom da je od 2004. do 2010. godine kao direktor Nature Agro i upravitelj PZ Đurđevca naložio da mu se isplaćuju znatno veći iznosi iz ostvarene dobiti od onih na koje je imao pravo, čime se nepripadno okoristio za više od 430.000 kuna. Osim toga, Blažok je optužen da je izdao zadužnicu temeljem koje je Natura postala jamac za kredit koji je Blažok uzeo kao fizička osoba, ali ga nije vraćao, pa je kredit, umjesto njega, vratila Natura u iznosu od blizu 200.000 kuna. Tereti ga se i da je pribavio nepripadnu korist drugom trgovačkom društvu na štetu Nature isplatom 700.000 kuna za konzalting usluge iako je znao da takve usluge nisu bile obavljene. Na koncu, optužen je da je pribavio nepripadnu korist Naturi i PZ-u u iznosu od 400.000 kuna ishodivši od više OPG-a da im isporuče 146 tona voća koje nije platio.
Dok se njemu sudi za malverzacije, on od svojih bivših suradnika traži da mu vrate pozamašne pozajmice kojima su kupovali vlasničke udjele u Naturi te ga odmah ovlastili da ih zastupa na skupštini tvrtke. Blažok je to činio kako bi se domogao prevlasti u Naturi Agro s obzirom da mu je društveni ugovor tvrtke priječio da bude vlasnik više poslovnih udjela. Problem se, međutim, dogodio kad su mu neki partneri koji su za njega kupovali udjele odbili dati punomoći pa ih je tužio. Svaki udjel bio je vrijedan 150.000 kuna.
Postanu li presude pravomoćne, bivši udjelničari Blažoku će morati vraćati pozajmicu od 150.000 kuna po udjelu s kamatama. A s obzirom da je Naturu Agro davno progutao stečaj, njihovi udjeli danas su bezvrijedni.
![[MGK] Muzej sudjeluje na 9. Dfest-u](https://www.glaspodravine.hr/wp-content/uploads/2019/05/Dfest-75x75.jpg)
