Nakon što je pet godina bila naša jedina punopravna članica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta u Bruxellesu, Marijana Petir je nedavno postala predsjednicom Odbora za poljoprivredu u Hrvatskom saboru. Budući da je i do sada aktivno pratila sve što se događa u hrvatskoj poljoprivredi i prehrambenoj industriji te svakodnevno komunicirala s poljoprivrednicima i Udrugama, ničeg novoga u toj djelatnosti za nju, kako kaže nema, već nastavlja rješavati brojnu problematiku toga sektora.
-I dalje imamo problem prevelikog uvoza poljoprivrednih proizvoda, nelojalne konkurencije, dampinških cijena i nepoštene trgovačke prakse. Problem nesrazmjera u ostvarivanju prava na potpore dugogodišnji je problem, a trenutno 20 poljoprivrednih gospodarstava u prosjeku prima 546 puta veće potpore od prosječnog poljoprivrednog gospodarstva, što je nepravedno i neodrživo. Udruživanje poljoprivrednih proizvođača i njihova konkurentnost na tržištu također su dugogodišnji problem, a slaba mogućnost zapošljavanja i nedostatak socijalne, društvene i komunalne infrastrukture razlog su odlaska mladih sa sela – priča nam Petir.
Jedan od problema koji u velikoj mjeri graniči i sa sramotom je taj što naši brojni poljoprivredni umirovljenici slovima i brojem primaju mirovine od 500 kuna! Na vlasti su se izmjenjivale stranke, prosipala obećenja, ali ove mirovine nisu rasle. Petir ističe kako je svjesna financijskih ograničenja državnog proračuna, no nekakvo se rješenje bez daljnjih odgađanja mora naći.
– U Hrvatskoj je gotovo 51.000 korisnika tzv. poljoprivrednih mirovina i zalažem se za uvođenje minimalne nacionalne mirovine koja ne bi smjela biti niža od praga rizika siromaštva koji prema Državnom zavodu za statistiku iznosi 2485 kuna. Spomenute mjesečne mirovine od 500 kuna koje ste spomenuli u Hrvatskoj prima 976 poljoprivrednika. Sramotno je da oni koji su za nas cijeli život proizvodili hranu, sada ne mogu spojiti kraj s krajem – ističe predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu.
Članovi ovoga tijela itekako će se morati pozabaviti i stanjem u stočarstvu te mljekarstvu, jer te su djelatnosti također već godinama na koljenima. Za oporavak će trebati sasvim sigurno godine, no važno je napraviti taj prvi, najvažniji korak.
-Mlijeko se u Hrvatsku, nažalost, uvozi po dampinškim cijenama, jer nije normalno da u Europskoj uniji litra u proizvodnji košta u prosjeku 50 eurocenti, a na našim policama se može kupiti za 2,5 kune. Po tome je odmah jasno da nam hitno treba red na tržištu i zaokret u dosadašnjem pristupu primarnoj proizvodnji. U stočarskom sektoru, potrebni su sveobuhvatniji planovi, a ne parcijalne mjere. Moramo povećati proizvodnju, podupirati kvalitetnu gensku osnovu stada, osigurati dostupnost klaoničkih kapaciteta i korištenje održivih izvora energije u proizvodnji. A program treba pratiti i prilagodba drugih politika kao što su zemljišna i demografska – kaže Marijana Petir.
Veliki hrvatski problem je i činjenica što jedino uljarica i žitarica proizvedemo dovoljno za svoje potrebe. A koliko je važno imati vlastitu hranu, itekako je došlo do izražaja tokom korona krize. Također, izvozimo prilične količine ribe, soje u zrnu, brašna i krupice. Da bi se prestalo s tom praksom moramo osnažiti prerađivačke kapacitete kako bismo sirovini dali dodanu vrijednost i aktivirali kapacitete za preradu.
-U proizvodnji većine vrsta voća, povrća, mesa i mlijeka uglavnom bilježimo deficit. Od proizvoda s negativnom trgovinskom bilancom na vrhu ljestvice su svinjsko meso, krumpir, agrumi, luk i mlijeko. S druge strane, visok deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni voća i povrća govori o potrebi povećanja proizvodnje, udruživanja proizvođača, koncentraciji ponude te prilagodbi zahtjevima potrošača. Važno je i poticanje kupaca na kupnju domaćih proizvoda kao doprinos lokalnoj proizvodnji – kaže Petir.
Pred članovima saborskog Odbora za poljoprivredu su rasprava o izmjenama Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi u lancu opskrbe hranom i poljoprivrednom zemljištu te o prijedlozima propisivanja kvalitete proizvoda i njihovu deklariranju.