Zamjenik župana Ratimir Ljubić u razgovoru za Glas Podravine i Prigorja progovorio je o nizu aktualnosti vezanih za svoj resor. Otkrio nam je planove za županijsko školstvo, govorio je o radu PORA-e, te o budućnosti unutar politike.
Nakon što ste godinama bili ravnatelj koprivničke Obrtničke škole, sada je iza vas već gotovo godina mandata na poziciji zamjenika župana. Koliko vam u novoj funkciji pomaže ravnateljsko iskustvo?
Nemjerljivo mnogo, jer sam na aktualnu poziciju došao s uvidom u funkcioniranje školskog sustava. Otkako obnašam funkciju zamjenika župana, obišao sam sve osnovne i srednje škole kako bismo snimili stanje, odnosno napravili svojevrsnu inventuru školskog hardvera i softvera. Tom prilikom rješavali smo goruće probleme. Također smo izradili svojevrsnu projekciju, odnosno hodogram koji nam pokazuje kako i kojim tempom unutar naredne tri godine odgovarati na veće zahtjeve obrazovnih ustanova. Kroz tu reviziju pokušali smo ponuditi odgovor na pitanja financiranja, tim više što se na neke od potreba može reagirati sredstvima iz raznih izvora, ne samo iz županijskog budžeta.
Što je s raspisanim javnim pozivom Ministarstva znanosti i obrazovanja za osnivanje centara kompetencije?
Dužni smo se javiti na spomenuti poziv, odnosno predložiti strukovne škole koje bi mogle biti proglašene centrom kompetencije. Odlučili smo prijaviti dvije škole kao moguće kandidate. U sektoru poljoprivrede kandidirali smo Gospodarsku školu Križevci, a u sektoru elektrotehnike Obrtničku školu Koprivnica.
Možete li čitateljima objasniti svrhu centara kompetencije?
Proglasi li Ministarstvo neku od škola centrom kompetencije, ona je dužna prijaviti se na raspisani europski projekt, to jest, može aplicirati za bespovratna sredstva Europske unije. Novac iz tog izvora namijenjen je za stvaranje prostornih uvjeta centara kompetencije, odnosno nadogradnju škola i slično. S druge strane, europski novac može biti korišten za opremanje školskih kabineta za nastavu. Rad centara širokog je spektra, nije fokusiran samo na školu. Oni svoj rad temelje na aktualnim gospodarskim kretanjima, odnosno čvrsto su vezani uz poduzetništvo, surađivat će s visokim školstvom i ostalim srodnim institucijama. U njima će se obrazovati i obučavati učenici matične škole, ali i ostalih strukovnih škola u ovoj regiji. Osim navedenoga, u toj će se ustanovi obučavati radnici koji dolaze iz gospodarskog sektora. Dodat ću svemu ovome da će centri biti u funkciji 14 sati dnevno i, sažeto rečeno, služit će obrazovanju redovnih učenika, ali i ostatka populacije.
”Problem su i roditelji koji pružaju snažan otpor kad im se spomene upis djeteta u strukovnu školu, bez obzira na to što je to najbrži put do prve plaće. Da bismo razbili određene predrasude, gospodarstvo će učenike stimulirati dodatnim stipendijama”
Kad ćemo znati koja će škola biti proglašena centrom kompetencije?
Vjerujem da ćemo tu informaciju znati već kroz nekoliko tjedana. Jer, prema najavama iz Ministarstva, svaka županija imat će po jednu takvu ustanovu.
Donedavno ste razgovarali sa svima koji su uključeni u proces upisa učenika u srednje škole. Znan je paradoks prema kojem premalo učenika upisuje strukovne škole, a one su najbrži put do zaposlenja. Molim vas da komentirate ovu situaciju.
Dosad je održan niz sastanaka na kojima smo pokušali povezati poduzetnike, predstavnike Zavoda za zapošljavanje i ravnatelje škola, a namjera je bila usuglašavanje upisnih kvota u strukovne škole s tržištem rada. Moram spomenuti da je naša Županija sve vrijeme imala relativno dobar upisni plan u kojem je trećina učenika upisivala gimnazije, trećina četverogodišnje i trećina trogodišnje strukovne škole. No, problem su i roditelji koji pružaju snažan otpor kad im se spomene upis djeteta u strukovnu školu, bez obzira što je to najbrži put do prve plaće. Da bismo razbili određene predrasude, gospodarstvo će učenike stimulirati dodatnim stipendijama, stvaranjem uvjeta za odrađivanje praktične nastave i ostalim poticajnim mjerama. Osim navedenoga, osmišljavamo brojne alate kojima olakšavamo upis u strukovna zanimanja. Jedan od njih je prije koji dan predstavljeni internetski portal „Promocija strukovnih zanimanja“. Putem njega roditelji i učenici mogu doznati sve o budućem zanimanju, načinu stjecanja strukovnog zvanja, pa sve do toga koliko tržište rada potrebuje određeno strukovno zanimanje.
Županija je provela procese za dodjelu novca udrugama te financiranje projekata u kulturi. Čini se da je novac za tu namjenu povećan u odnosu na prošlu godinu?
Rad udruga, odnosno civilnog sektora, uvijek nam je bio važan, jer on definitivno ima svoju pozitivnu ulogu u društvu. U 2018., za udruge smo osigurali 650.000, a za projekte u kulturi 1.208.000 kuna. Svjesni smo da su procedure dodjele novca dosta komplicirane, ali za to postoje razlozi. Ipak, mi smo krenuli s prilagođavanjem procedura, davanjem poduka kako ih što bolje ispoštovati, a to ćemo činiti i ubuduće.
Ove godine Županija nastavlja svoju dobru praksu energetske obnove škola radovima u Virju i Drnju. No, što je s nabavom školskih pomagala, konkretno informatičke opreme? Obrazujemo li učenike u skladu s erom kompjutora?
Ponosni smo na činjenicu da Županija provodi projekte energetske obnove svojih ustanova, pa tako i na spomenute radove na osnovnim školama u Drnju i Virju, ukupne vrijednosti devet milijuna kuna. S druge strane, podržavamo odluku Vlade RH prema kojoj se nastava učenika svih uzrasta mora voditi u skladu sa suvremenim trendovima. Tako, i kupovina informatičke opreme koju Županija već godinama izdašno financira, samo je dio te strategije. No, moram reći da smo i prije vodili računa o informatičkom opismenjavanju naših učenika, tako da će oni spremno dočekati uvođenje obveznog školskog sata informatike. Da spomenem, prošle godine smo za kupovinu kompjutora izdvojili čak 280.000 kuna. Treba kazati da je i Ministarstvo znanosti i obrazovanja također opremilo brojne naše škole. Dakle, kupovina informatičke opreme nije problem, ali njen smještaj jest. Jer, informatički praktikumi zahtijevaju posebne učionice, ali i tu se snalazimo na različite načine. Ne smijemo učenicima uskrati znanje koje će im sutra pomoći u pronalasku zaposlenja i kojim će graditi bolje društvo.
“Otkako obnašam funkciju zamjenika župana, obišao sam sve osnovne i srednje škole kako bismo snimili stanje, odnosno napravili svojevrsnu inventuru školskog hardvera i softvera. Tom prilikom rješavali smo goruće probleme”
Europski novac nadohvat je ruke, a u vaš resor spadaju i EU projekti te djelovanje PORA-e Razvojne agencije Podravine i Prigorja. Kakvi su pomaci ostvareni na tom području?
Na zadnjoj sjednici Županijske skupštine usvojili smo određene akte koji u jednom dijelu redefiniraju rad PORA-e. Ona će i dalje obavljati svoju osnovnu djelatnost, ali će svoj rad snažnije fokusirati na besplatnu pomoć jedinicama lokalne samouprave i civilnom sektoru. Sada smo počeli obilaziti moguće korisnike, odnosno posjetili smo nekoliko općina prezentiravši tamošnjim načelnicima moguće natječaje i programe kroz koje mogu aplicirati za europska sredstva kojima će realizirati svoje projekte. Uskoro ćemo s istim ciljem obići sve jedinice lokalne samouprave. Vrata PORA-e bit će stalno otvorena mogućim korisnicima europskih fondova, tim više što se ona odnedavno financira sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja. PORA je i do sada organizirala brojne edukacije za predstavnike jedinica lokalne samouprave, poduzetnike i udruge kako bi im prenijeli svoja znanja te ih ohrabrili da krenu u pripremu projekata za financiranje iz EU fondova. Reći ću samo da je temeljem natječaja u okviru Programa ruralnog razvoja za područja naše Županije odobreno 52,26 milijuna kuna bespovratnih sredstava. To je najveći iznos europskih sredstava koji je do sada odobren korisnicima s ovog područja za realizaciju infrastrukturnih projekata.
U međuvremenu ste postali članom HDZ-a. Imate li daljnjih političkih ambicija, odnosno u kuloarima se priča da biste na narednim lokalnim izborima mogli biti kandidat za funkciju župana ili gradonačelnika Koprivnice?
U HDZ sam ušao jer je to najjača i najorganiziranija stranka te mi kao takva omogućava da lakše obavljam svoje svakodnevne poslove. Što se tiče mojih političkih ambicija, mogu reći da se do sada nije razgovaralo o mojoj budućnosti, a još manje o navedenim kandidaturama. Želja mi je kvalitetno odraditi posao koji sam započeo u Županiji, a o svemu ostalom odlučit će članovi stranke kad za to dođe vrijeme.
Imate kćeri koje su prošle županijski školski sustav. Jesu li vam one savjetnice kad se bavite ovdašnjim školstvom?
Starija kći je pred diplomom na studiju novinarstva, a mlađa se aktivno bavi sportom. Obje mi pružaju bezrezervnu podršku što mi je i više nego dovoljno. Tu je i supruga bez čije bi mi potpore bilo nezamislivo obnašati ovu dužnost. Obitelj je moje utočište.
Iscrpljuju li vas poslovni ručkovi, razna otvorenja manifestacija i slična događanja?
Budući da sam novi u politici, još uvijek učim kako se postaviti u određenim situacijama. Pokušavam biti što manje nametljiv u formalnim situacijama, a na ručkove i razne prigode formalnog karaktera gledam kao na mjesta na kojima dogovaramo provedbu aktualnih planova i projekata. U takvim situacijama čovjek može odraditi mnogo poslova samo ako to želi.
Je li lakše biti ravnatelj škole ili zamjenik župana?
Teško je jednoznačno odgovoriti na ovo pitanje. Ponekad je teže biti zamjenik župana, a ponekad ravnatelj škole. Sadašnja funkcija zahtijeva cjelodnevni angažman. No, telefon mi je zvonio do kasno uvečer i kad sam bio ravnatelj Obrtničke škole. Svaki posao ima svojih prednosti i manje poželjnih situacija.
