Cjeloživotno obrazovanje, odnosno stjecanje novih znanja i vještina danas je nužnost koju nameće suvremeno tržište rada. Imati više zanimanja znači biti konkurentniji i u poziciji lakšeg pronalaženja posla, a upravo to kroz verificirane programe osposobljavanja i usavršavanja te razne tečajeve nudi koprivničko Pučko otvoreno učilište. Raspolažu sa 60 obrazovnih programa verificiranih od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja, a trenutačno provode ili završavaju nekoliko programa za koje je tradicionalno svake godine iskazan najveći interes.
– Standardno najviše upita uvijek ima za zanimanja njegovateljice, knjigovođe i masera, a tu su još i monteri suhe gradnje te računalni operateri. To su programi koje uspijemo odraditi svake godine, no više ne upisujem po 20 polaznika već ih je do 10. Kroz 2018. godinu kroz našu je ustanovu prošlo 106 osoba koje su stekle neko od verificiranih zanimanja, u odnosu na prethodne godine to je najmanji broj do sada, no treba reći kako je jedan od razloga i taj što nismo u tom razdoblju imali osobe koje osposobljavamo za završetak osnovne škole pa je broj u konačnici zato manji – kazala je Ksenija Krušelj, voditeljica obrazovanja u koprivničkom Pučkom otvorenom učilištu.
Ističe da su glavni razlozi za manji interes depopulacija i cijene programa koje ne mogu biti niže jer Pučko otvoreno učilište poput ostalih poslovnih subjekata djeluje na tržištu.
– Osjetno je manje ljudi, mladi i osobe u najboljim godinama pakiraju stvari i odlaze van Hrvatske pa je i manji broj onih koji traže nova zanimanja kod nas. Tu je i cijena programa koja je često previsoka za nezaposlene osobe. One se kreću od dvije do šest tisuća kuna pa tako primjerice njegovateljica mora izdvojiti oko pet tisuća kuna, što nije malen iznos. Kad bi jedinice lokalne samouprave sufinancirale dio školarine, bilo bi puno lakše – smatra Krušelj.
Dodaje kako nije lako biti na tržištu, posebno kad na području županije edukaciju mogu provoditi i ustanove iz drugih krajeva ako ponude nižu cijenu.
– Zavod za zapošljavanje kroz javnu nabavu raspisuje natječaje za edukaciju za pojedina zanimanja, a s obzirom na to da se pojavila konkurencija na tržištu događa se da se formira i dumping cijena kojoj ne možemo konkurirati jer trebamo biti u ekonomskoj isplativosti da bi pokrili troškove. Nažalost, često se ne gleda kvaliteta i reference ustanove koja nudi program već cijena, a ona kod nekih ide ispod isplativosti – objasnila je naša sugovornica.
No unatoč tome iz Pučkog su krajem godine izašli novi maseri, knjigovođe, 30-ak njegovateljica koje rade preko kluba Mariška te 13 osoba koje su stekle zanimanje stručnjaka u socijalnom poduzetništvu, a to je i novo zanimanje koje su u učilištu osmislili u sklopu prekogranične suradnje s Mađarima.
– Okrećemo se organizaciji raznih seminara i tečajeva koji ne spadaju u verificirane programe jer cilj nam je zadovoljiti potrebe ljudi vezano za znanja koja su im hitno potrebna i koja se nužno kao certifikati ne moraju upisati u radne knjižice. Imali smo nedavno tečaj za krojačice, uskoro krećemo s radionicama za odgajateljice, a interesa za takve oblike edukacije uvijek ima -napomenula je Krušelj.
No to ne znači da neće nastaviti s verificiranim programima, upravo suprotno, u svoju će paletu dodati nova zanimanja.
– Na verifikaciji trenutačno imamo šest zanimanja iz ugostiteljskog spektra – od sommeliera, barmena do voditelja agroturističkog gospodarstva. Čekamo potvrdu Ministarstva nakon čega ćemo raspisati natječaj i ako uspijemo formirati grupu s dovoljnim brojem kandidata, krećemo u edukaciju. Stručni kadar imamo na raspolaganju, programi su atraktivni i najvažnije, ta se zanimanja traže na tržištu – rekla je Krušelj.
Ove će godine provoditi i osnovno obrazovanje odraslih u Koprivnici i Đurđevcu jer još uvijek ima onih koji nisu završili osnovnu školu.
– Nažalost takvih kandidata i dalje ima, možda nešto manje nego ranije, no još uvijek ih ima. Zanimljivo je da su među njima i relativno mladi ljudi koji zbog raznih okolnosti nisu nikad završili školu. Bitno je naglasiti kako se ne radi samo o Romima, što je čest stereotip, već ima i pripadnika drugih nacionalnih i etničkih skupina koji žele dovršiti svoje osnovno obrazovanje – istaknula je Krušelj.
Za kraj smo je upitali i kakva je situacija s tečajevima stranih jezika te digitalnog opismenjavanja, jer to su područja za koja bi očekivali da vlada najveći interes, posebice zbog tehnološkog napretka i prilično velikih ekonomskih migracija u druge zemlje.
– Učenje stranih jezika je također u opadanju, manje je onih koji upisuju tečajeve jer djeca od malih nogu danas uče strane jezike pa nemamo formiranu grupu već nekoliko godina. Dosta je onih koji radije biraju privatne škole za strane jezike, no i mi imamo odlične predavače. Što se pak tiče digitalne pismenosti, organiziramo razne tečajeve na kojima pokušavamo približiti rad s novim tehnologijama populaciji starije životne dobi. Naravno uvijek je problem financiranja programa jer samo u tjednu cjeloživotnog učenja možemo dati besplatne edukacije digitalnog opismenjavanja. Zbog toga, ponavljam, bilo bi odlično kad bi županija i grad uspjeli iznaći sredstva za sufinanciranje programa – zaključila je Krušelj.
