Pored svima nama najpoznatijeg pčelinjeg proizvoda, meda, pčele luče i sakupljaju i neke manje poznate, a po svojstvima mnogo ljekovitije proizvode. Najveći broj ljudi ipak se odlučuje upravo za proizvodnju meda, neki za proizvodnju propolisa ili matične mliječi, dok nešto manji broj ljudi proizvodi pčelinji otrov koji je trenutno rezerviran za one najiskusnije i one s najmirnijom rukom. Jerko Kvakan iz Đelekovca kod Koprivnice bavi se sakupljanjem pčelinjeg otrova i kako kaže, to je kruna pčelarskog posla za koju je potrebno znanje i ulaganje.
– Pčelarstvo je moj velik hobi i nastojim ostati vjeran tradicijskom načinu pčelarenja. Trenutno imam 80 košnica, a bilo je sezona u kojim sam ih imao i po 120. Svaki slobodan trenutak posvećujem svom hobiju, pa sam se tako odlučio da ću napraviti sve proizvode koje nude pčele i tako sam prije četiri godine krenuo u sakupljanje pčelinjeg otrova – kazao je Jerko te dodao da pčelinji otrov proizvode mlade pčele u prva dva tjedna života, a nakon što ga proizvedu otrov se nalazi na zatku pčele gdje ostaje do kraja njenog životnog ciklusa.
– Otrov je gusta tekućina vrlo karakterističnog mirisa i gorkastog te kiselkastog okusa, a najzastupljeniji sastojak otrova je melitin koji čini preko 50 posto njegove suhe težine. On je vrlo bitan parametar procjene tržišne vrijednosti pčelinjeg otrova, jer se na osnovu njegove prisutnosti određuje cijena otrova – istaknuo je Jerko te dodao da sve o otrovu naučio preko knjiga i starih pčelara, a najviše mu je pomogao profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu Nikola Kezić.
– Kako bi se sakupio otrov potrebno je postaviti na vrh košnice elektrošokere koji će pojačavanjem voltaže probuditi pčele. Dakle, riječ je o uređaju koji se sastoji od pravokutne staklene ploče oko koje je namotana tanka žica i preko koje je stavljena prozirna folija. Kroz žicu se pušta slaba istosmjerna struja s razmacima između udara, a kako je ploča postavljena na ulazu košnice pčele prilikom ulaska ili izlaska prelaze preko žice i osjete blagi strujni udar i ispuste kapljicu otrova – kazao je Jerko te dodao da je potrebno oko pola sata da se iz jedne zajednice prikupi otrov.
Nakon što pčele ispuste otrov potrebno ga je ostaviti na zatamnjeno mjesto da se suši oko četiri sata.
– Struganje otrova sa staklene površine se obavlja žiletom. Obavezno je nošenje zaštitne maske na dišnim organima tijekom struganja pčelinjeg otrova. Sastrugani otrov sprema se u tamne bočice te se dobro zatvorene spremaju u hladnjak zaštićene od vlage gdje se mogu dugo čuvati – kazao je Jerko dodavši da cijena jednog grama otrova iznosi između 18 i 25 eura, a u prošloj je godini uspio sakupiti oko 23 grama otrova, iako uz posao nije uspio sakupiti otrov iz svih košnica.
Pčelinji otrov kako kaže Jerko, nakon što ga prikupi prodaje u svrhu proizvodnje raznih krema koje služe u medicinske svrhe.
– Svoj otrov odnio sam na analizu u Nastavni Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar u Zagrebu, jer prije nego ga prodaš moraš znati koliki ti je postotak melitina što onda i povećava cijenu otrova. Nakon rezultata mogu s ponosom reći da se na svjetskoj razini pčelinji otrov koji posjeduje 50 posto melitina svrstava u prvu klasu, a moj trenutno sadrži 70 posto melitina – kazao je s velikim zadovoljstvom Jerko, jer iako se kratko bavi sakupljanjem otrova, već je dostigao veliki uspjeh.
Iako je u velikim i nekontroliranim uvjetima pčelinji otrov štetan za ljudsko zdravlje, u malim količinama on je lijek i jedan od najcjenjenijih proizvoda na tržištu.
Pomaže kod artritisa i artroze, upale živaca, multiple skleroze, Parkinsonove bolesti, cerebralne paralize, visokog tlaka, povišenog kolesterola, upale krvnih žila, astme i alergije, psorijaze, rana i ožiljaka te mnogih drugih bolesti.
Valja naglasiti da su novija istraživanja pokazala da je vrlo koristan i u liječenju tumorskih stanica.
Iz svega navedenog možemo reći da je pčelinji otrov zaista proizvod vrijedniji od zlata, a Jerko nam je pokazao da samo sakupljanje nije jednostavan posao, ali je itekako unosan.
