Ako ste živjeli još tamo 1962. godine, sjećate li se što ste radili? Ni mi, ali zato se sjeća Hranimir Hloušek. Ovaj svestrani uskoro 87-godišnjak tada je počeo skupljati brojne zanimljive stvari. Krenuo je s lokotima kad je bio mladić, kad je došao u vojsku. Svi vojni kreveti na kat bili su poredani na crtu, a vojnici su tada imali propisanu veličinu kovčega koji su imali svoje lokote. I tad je pomislio: ‘Zašto ne bih to sakupljao?’.
Danas ne zna koliko lokota ima jer ih je užasno puno, no s godinama je proširio kolekciju. Prvo nam je pokazao vojne čuturice, jedna je bila iz Istočne Njemačke, DDR-a, druga je bila iz 1913. godine, treća iz Austrije iz 1915. godine, pa je izvadio jednu iz Jugoslavije, pa njemačku s afričkog fronta Drugog svjetskog rata… Odjednom se na stolu ispred nas pojavila grupacija vojnih čuturica sa svih strana svijeta koje su vidjele sve i svašta.
Hranimir Hloušek ima ih 29 komada, ali zato skuplja i vojne kacige, šljemove. Prvi kojeg je pokazao bio je onaj španjolski korišten španjolskom građanskom ratu davne 1926. godine. Bio bi u puno gorem stanju da ga on nije obnovio, a kad je obnova u pitanju Hloušek je perfekcionist. Zapravo, perfekcionist je po pitanju svega, govori nam.
– Sam izrađujem zakovice kako bi bile kao originalne, kože režem po šablonama i pažljivo ih postavljam. Zanimljiva je priča oko jednog šljema koji je stajao u izlogu jedne njemačke trgovine. Bio sam jako zainteresiran, no vlasnik ga nije htio prodati. Poslao sam jednu domaću šljivovicu i tad je pao. Dao samo 150 maraka za taj originalni ruski šljem iz Drugog svjetskog rata – ispričao nam je Hloušek dodavši kako je to jedan od najvrijednijih jer ima svoju povijest.
Pričajući nam tu priču primijetili smo kako većina kaciga s unutrašnje strane na kožama ima potpise ili inicijale. Radi se o vojnicima koji su te kacige nosili. Teško je ostati ravnodušan kad shvatite da je vojna kaaciga koju držite u rukama prije 70 i više godina štitila život jednom običnom vojniku koji ju je nosio kroz rovove i razne bitke.
Češki šljem, njemački šljem, talijanski šljem koji je u procesu obnove. Dobar dio pronašao je u Njemačkoj, dio na ‘placu’, a dio je stigao od dobrih kolega. Hranimir ima svoju radionicu gdje svakodnevno odlazi kako bi održavao i obnavljao svoju veliku kolekciju. Osim spomenutih lokota, čuturica i šljemova, Hloušek je kolekcionar i porcija za ishranu vojnika, starih biciklističkih tablica koje je svaki bicikl morao imati do 1950. godine, zatim znački i oznaka bicikala i automobila, a posebno se istaknuo kod sakupljanja karikatura Ice Voljevice Grge.
Izrezivao je njegove karikature iz novina, a kad je Voljevica upoznat s njegovom kolekcijom poslao mu je nekoliko svojih originala i knjigu s posebnom posvetom: ‘Poštovanom gospodinu arh. Hranimiru Hloušeku, simpatizeru moje rubrike i najvećem sakupljaču ‘Grge’, uz zahvalnost na pažnji, srdačno, Ico Voljevica’. Shvatili smo da je to samo mali dio njegova opusa koji je nam je pokazao, a posebnu grupu čini Domovinski rat.
U razgovoru s Hranimirom Hloušekom zaključili smo kako bi 10 stranica novina bilo premalo s obzirom na njegovu kolekciju. Na njegovo pitanje zna li brojčano koliko predmeta ima u kolekciji jednostavno nam je odgovorio sa smiješkom – ‘Ne znam’. Hloušek je umirovljeni arhitekt koji je zaslužan za dizajniranje i projektiranje đurđevačke mrtvačnice, a i zalagao se za očuvanje roda na ovom području, što ga je u konačnici stajalo prijevremene mirovine. No, to je priča za neki drugi put.
