Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar samo za Glas Podravine i Prigorja odgovorio je na nekoliko aktualnih pitanja bitnih žiteljima Koprivničko-križevačke županije.
Imate li saznanja o rekonstrukciji Vlade koja biste podijelili s našim čitateljima?
Što se tiče rekonstrukcije Vlade ili spajanja ministarstava, o tome će odlučiti koalicijski partneri zajedno, zasad je sve na špekulacijama, a razgovora o tome nije bilo. Htio bih dodati da Hrvatska, koja po prvi put nakon niza godina bilježi suficit, danas, više nego ikad prije, teži novim tehnologijama, novim znanjima i još jačem gospodarskom razvoju. Stvoriti zemlju znanja, a obrazovanje prilagoditi trendovima 21. stoljeća, jedan je od osnovnih ciljeva ove Vlade.
Ove godine počinje energetska obnova osnovnih škola u Drnju i Virju za što je osiguran novac. Doznajemo da postoji šansa za obnovu škole u Novigradu Podravskom i to sredstvima Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Koliko je ta informacija točna?
Poziv ‘Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora’ je posljednji objavljeni Poziv Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja od ukupno njih pet, koliko smo ih objavili od 2015. godine. Svi zaprimljeni projektni prijedlozi trenutno su u fazi. Iz Koprivničko-križevačke županije do sada su u okviru ovog Poziva donesene dvije Odluke o financiranju i to za projekte energetske obnove zgrade gradske uprave u Đurđevcu te za Dječji vrtić Križevci. Budući da Odbor za odabir projekata obrađuje projektne prijave prema redosljedu zaprimanja, u ovom trenutku je projektni prijedlog za energetsku obnovu škole u Novigradu Podravskom još uvijek u postupku obrade. No, ukoliko projektna prijava zadovolji kriterije odabira zadane ovim Pozivom, vjerujemo da će i energetska obnova škole u Novigradu Podravskom biti sufinancirana bespovratnim sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj. Dodao bih kako već sada možemo reći da će biti osigurana i dodatna sredstva te ćemo za energetsku obnovu javnih zgrada na raspolaganju imati oko milijardu kuna.
Postoje li neki značajniji projekti koje će Ministarstvo graditeljstva uskoro realizirati na prostoru Koprivničko-križevačke županije?
Koprivničko-križevačka županija je s prijavom svojih projekata počela praktički od naših prvih pilot-poziva, kada je bila uspješni prijavitelj za izradu projektne dokumentacije za energetsku obnovu Osnovne škole „Prof. Franjo Viktor Šignjar“ u Virju, za što je iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurano gotovo 200.000 kuna bespovratnih sredstava. Ta je škola i po našem Pozivu ‘Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja’ uspjela ostvariti sufinanciranje radova energetske obnove, ovaj put isključivo europskim sredstvima, i to u iznosu 3,5 milijuna kuna. Inače, u okviru tog Poziva na području Koprivničko-križevačke županije ugovoreno je ukupno osam projekata energetske obnove u iznosu 18,6 milijuna kuna bespovratnih sredstava, dok su po Pozivu ‘Energetska obnova višestambenih zgrada’ ugovorena četiri projekta energetske obnove u ukupnom iznosu 1,3 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Ne računajući posljednji Poziv energetske obnove javnih zgrada društvene namjene, za koji je u tijeku postupak odabira projekata, do sada je po našim pozivima za projekte energetske obnove u Koprivničko-križevačkoj županiji osigurano ukupno 20 milijuna kuna bespovratnih sredstava.
Ima li novih momenata u pregovorima s Europskom komisijom vezano za dodjelu novca koji bi se koristio pri energetskoj obnovi obiteljskih kuća? Možemo li se nadati skorom raspisivanju natječaja?
Poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća Ministarstvo planira objaviti promptno po ispunjavanju osnovnog preduvjeta za pripremu Poziva, a koji je vezan za izmjene Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća Europe. Osim izmjene EU uredbe koja će omogućiti fizičkim osobama da budu korisnici sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj, na čemu se kontinuirano radi, potrebno je osmisliti i pojednostavljeni model procedura, kako bi se građanima kao prijaviteljima, a potom i korisnicima što više olakšao sam postupak prijave i kasnije provedbe projekata. S obzirom na vrlo velik interes javnosti, sve informacije vezane uz energetsku obnovu obiteljskih kuća redovito se objavljuju na web stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.
Očigledno je da se suočavamo s manjkom radne snage u građevini. Odobravanje kvota za uvoz radnika mjera je koja i nije najsretnija. Ima li vaše Ministarstvo dugoročnu strategiju kojom bi riješila ovaj problem?
Prema svim pokazateljima građevinski sektor raste i očekuje se u narednom razdoblju njegov daljnji rast, što znači sigurnost građevinskim tvrtkama. Za energetsku obnovu osigurano je 2,3 milijarde kuna bespovratnih sredstava iz fondova EU u naredne četiri godine, što je u konačnici zapravo oko pet milijardi kuna ukupnih investicija. Što se radne snage tiče, zasigurno će ova stabilnost u samom sektoru utjecati i na stabilnost tvrtki, a ujedno i povećanje plaća radnicima. Nama je krajnji cilj da se u građevini osiguraju veće plaće, kako naši ljudi više ne bi odlazili u inozemstvo, ali i kako bi se oni koji su otišli vratili.
Bespravno sagrađene objekte počelo se intenzivnije rušiti. Kako po pitanju bespravne gradnje stoji Kc-kž županija?
U razdoblju od 2012. do 2017. uklonjena je 281 građevina od čega je putem Ministarstva na jezeru Jegeniš srušeno 39 građevina, a ostale su investitori sami uklonili. Najveći dio građevina nalazilo se u zaštićenom području Regionalnog parka Mura-Drava i izvan građevinskog područja.
U 2017. godini nastavilo se s nadzorom dijela Regionalnog parka u području jezera kod naselja Gabajeva Greda. Obuhvaćeno je područje koje je Prostornim planom uređenja općine Hlebine planirano za rekreaciju zbog čega je doneseno 19 rješenje za uklanjanje te područje predviđeno za eksploataciju šljunka. Nadzor se nastavlja, i nakon što se obuhvati planirana cjelina, građevine s inspekcijskim rješenjima za uklanjanje stavit će se u Plan izvršenja za naredno razdoblje.
Što donose predložene izmjene Zakona o subvencioniranju stambenih kredita?
Zbog velikog interesa građana, a na temelju podataka dobivenih analizom primjene zakona, kroz izmjene i dopune postojećeg Zakona o subvencioniranju stambenih kredita nastojalo se poboljšati ovu mjeru stambenog zbrinjavanja. Izmjene Zakona upućene su u javno savjetovanje 20. travnja 2018. i zainteresirana javnost se može uključiti do 19. svibnja 2018. putem portala eSavjetovanja. Cilj je da ova mjera stambenog zbrinjavanja bude srednjoročna, odnosno da se u naredne tri godine subvencioniraju krediti za mlade. Predloženim izmjenama zakona, povećat će se duljina samog subvencioniranja za još godinu dana, sa četiri na pet godina, a veće subvencije davat će se za slabije razvijena, odnosno ruralna područja, ovisno o indeksu razvijenosti. Ovo je ujedno i demografska mjera jer se razdoblje subvencioniranja dodatno produžuje za dvije godine za svako rođeno ili posvojeno dijete u vremenu trajanja subvencije. Namjera je dati mladim ljudima mogućnost trajnog rješavanja stambenog pitanja što je vrlo važan čimbenik u sprečavanju procesa iseljavanja. Do sada je provedbom Zakona o subvencioniranju stambenih kredita realizirano i odobreno 2321 zahtjeva za subvencioniranje kredita, a za što je Republika Hrvatska putem subvencija osigurala za 2017. godinu 17,5 milijuna kuna, za 2018. godinu 42 milijuna kuna, s projekcijom za 2019. i 2020. godinu od 35 milijuna kuna. Treba podsjetiti kako su u prošlom natječaju subvencije dobili svi koji su tražili jer je na zahtjev Ministarstva graditeljstva osigurno dodatnih 7 milijuna kuna.
