Križevački trgovački div KTC ostvario je prošle godine rast u djelatnosti trgovine unatoč činjenici da je ukinuo rad svih svojih prodajnih centara nedjeljom i državnim praznicima. Osim toga, lani se dogodila i nesretna pandemija koja je poremetila poslovne tokove u gotovo svim sektorima.
KTC je u svim svojim djelatnostima ostvario oko 1,6 milijardi kuna prihoda, što je, doduše, pad od otprilike 1 posto. No, pad je, prije svega uzrokovan lockdownom i padom prometa u ugostiteljstvu i na benzinskim postajama. Križevačka kompanija, naime, u svojem sastavu ima 26 robnih centara i tri prodavaonice, 15 benzinskih postaja, 21 poljoljekarnu i 23 ugostiteljska objekta, uglavnom restorana u sklopu robnih centara.
Trgovački div lani zbog smjele i za domaće prilike pionirske odluke poslovodstva nije radio 52 nedjelje i 5 dana državnih praznika. Godinu ranije, tijekom 2019., promet u tih 57 dana iznosio je čak 6 posto ukupnih prihoda kompanije, što nikako nije zanemariva brojka. No, unatoč svemu KTC je u core biznisu trgovine lani ostvario rast od 3 posto, i to bez otvaranja novih robnih centara i drugih prodajnih mjesta. Sektor poljoljekarni rastao je pak oko 1 posto.
Najviše je podbacio sektor ugostiteljstva i turizma koji je lani zbog lockdowna ostvario pad od čak 24 posto. No, to nije značajnije utjecalo na poslovanje cijele grupe jer ugostiteljstvo u strukturi prihoda sudjeluje s tek oko 3 posto. Slično je i s lancem benzinskih postaja koje su tijekom prošle godine podbacile oko 16 posto. No, zanimljivo je kako su benzinske u KTC-ovoj bruto dobiti, unatoč padu prometa, sudjelovale s čak 15 milijuna kuna, što je oko dva milijuna kuna više nego prethodne godine. Ugostiteljstvo je prikazalo bruto gubitak od 2,6 milijuna kuna, poljoljekarne dobit od pola milijuna, a trgovine bruto dobit od gotovo 33 milijuna kuna. Na koncu, KTC je za prošlu godinu prikazao neto dobit od oko 35 milijuna kuna, što je oko dva milijuna manje nego pretprošle godine.
U križevačkoj trgovačkoj kompaniji prošle je godine u prosjeku bilo zaposleno 1425 radnika. Prema podacima Financijske agencije, prosječna neto plaća po zaposlenome iznosila je oko 5380 kuna, što je među nižim plaćama u deset najvećih trgovačkih tvrtki u Hrvatskoj.
Već godinama uvjerljivo je u vrhu po neto plaćama tvrtka DM u vlasništvu njemačkoga Drogerie markta koja je lani prosječnu neto plaću povećala za 6,5 posto pa sad iznosi oko 10.700 kuna. Slijede ih Lidl i Kaufland kao dio moćne njemačke Schwarz grupe, njemački Mueller te austrijski Spar. Na začelju su po prosječnim neto plaćama Konzum s oko 4580 kuna, Narodni trgovački lanac s 4800 i KTC koji je lani neto plaće svojih zaposlenika povećao za skromnih oko 1 posto.
Ipak, ni te plaće nisu prikaz stvarnog stanja kad je riječ o primanjima najbrojnijeg korpusa zaposlenih u trgovačkim centrima, onog na blagajnama, među policama i u skladištima. Tako su, primjerice, ovih dana blagajnice brojnih robnih centara i trgovačkih tvrtki diljem Hrvatske javno objavile svoja stvarna neto primanja. Blagajnica Spara iz središnje Hrvatske, tako, navodi kako je donedavno radila u toj tvrtki te joj je plaća iznosila oko 3600 kuna. Zaposlenica Spara iz naše županije tvrdi pak kako je njezina bruto plaća 4600 kuna, što bi bilo otprilike 3600 do 3700 kuna. ”I to za rad vikendom i praznicima”, posebno apostrofira.
Prema podacima Financijske agencije, prosječna neto plaća svih zaposlenih u riječkom lancu Plodine iznosi oko 5600 kuna. No, taj podatak, žali se jedna djelatnica, iskrivljuje stvarnu sliku primanja. “Moja plaća iznosi 4000 kuna i to je jedina istina”, upozorava blagajnica Plodina iz jednog slavonskog mjesta.
Jedna blagajnica iz Kauflanda, također na sjeveru zemlje, tvrdi pak kako ona mjesečno zarađuje oko 4600 kuna. Prosječna neto plaća svih zaposlenih u tom lancu je prošle godine bila oko 7300 kuna, prema podacima Financijske agencije.
“Radim u Tisku i plaća mi je zadnjih 14 mjeseci 4000 kuna Čak ni sada, kad je sezona (radim na moru), plaća nije povećana! Prije je u sezoni znala doći i do 7000 kuna, a sad se samo izvlače na koronu”, javila se i zaposlenica Fortenovina Tiska plus koji je dio nekadašnjeg carstva Agrokora.
I neto plaće blagajnica u križevačkom KTC-u osjetno su niže od prosjeka svih zaposlenih u toj trgovačkoj tvrtki. One, prema neslužbenim informacijama, iznose između 4000 i 4600 kuna. Njima sigurno neće dobro sjesti vijest da će si jedini vlasnik KTC-a Ivan Katavić ove godine iz lanjske dobiti isplatiti rekordnu dividendu od čak 10 milijuna kuna.
Ivan Katavić (74), stopostotni vlasnik križevačkog KTC-a koji je lani po prihodima bio osmi trgovački lanac po veličini u RH, dosad si je Katavić kao jedini vlasnik 29.808 KTC-ovih dionica redovito isplaćivao dividendu, ali nikad toliku. U proteklih pet godina, tako, Katavić si je kao vlasnik isplatio ukupno 32 milijuna kuna: za 2016. dividenda je iznosila tri milijuna, 2017. pet milijuna, 2018. i 2019. po sedam milijuna kuna, a za lanjsku poslovnu godinu deset milijuna. On, dakako, na to kao jedini vlasnik kompanije ima potpuno pravo. Inače, gazda KTC-a formalno se povukao iz upravljačkih i nadzornih struktura kompanije te je nadzor prepustio sinovima, a operativno vođenje iskusnim menadžericama i menadžerima. No, njegova je i dalje zadnja.
Već godinama uvjerljivo je u vrhu po neto plaćama tvrtka DM u vlasništvu njemačkoga Drogerie markta koja je lani prosječnu neto plaću povećala za 6,5 posto pa sad iznosi oko 10.700 kuna
TOP 10 trgovačkih lanaca (ukupan prihod, promjena u %)
KONZUM PLUS 10,0 +3,7
LIDL HRVATSKA 6,06 +3,2
SPAR HRVATSKA 4,96 +3,3
PLODINE 4,54 +3,8
KAUFLAND 3,92 +0,8
TOMMY 3,15 +0,8
STUDENAC 1,86 +9,3
KTC 1,60 -1,4
METRO cash&carry 1,46 -20,0
NTL 1,16 +7,3
Izvor: FINA, podaci za 2020.
Prosječne plaće u trgovačkim tvrtkama (kn, promjena u %)
LIDL 9300 kn +10%
KAUFLAND 7300 kn +7,5%
SPAR 6000 kn +5%
TOMMY 5850 kn +5%
PEVEX 5760 kn +3%
PLODINE 5600 kn +5%
STUDENAC 5450 kn +1%
KTC 5380 kn +1%
NTL 4800 kn +8%
KONZUM PLUS 4580 kn -4%
Izvor: FINA, podaci za 2020.
