Svečanim misnim slavljem na križevačkom Trgu Josipa Jurja Strossmayera obilježena je 400. obljetnica mučeničke smrti Marka Križevčanina, trećeg sveca u Hrvata. Misu je predvodio kardinal Josip Bozanić.
– Sv. Marko je simbol mukotrpne povijesti i hrabre vjernosti- rekao je Bozanić i usporedio ga s Alojzijem Stepincem. Dodao je kako je križevački svetac primjer dosljednosti koju treba imati pred očima u svim životnim odlukama. Posebno je naglasio opasnosti kojih ni danas ne manjka u kršćanskom svakidašnjem životu.
– Marko je podnio mučeništvo s jednim Poljakom i jednim Mađarom, a to bi i za nas u suvremenim okolnostima unutar europskog zajedništva moglo biti poticaj za obnavljanje i utvrđivanje eklezijalnih i drugih veza s tim crkvama, narodima i državnim zajednicama- poručio je Bozanić. Podsjetimo samo kako je Europska unija proteklih godina više puta upozoravala i sankcionirala Mađarsku i Poljsku zbog nepoštivanja vladavine prava, urušavanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te zbog marginaliziranja manjina.
Bozanić je rekao Križevčanima da nikad ne zanijekaju ime svojega grada jer je i sv. Marko, iako je otišao u svijet, u imenu zadržao Križevce.
Uoči misnog slavlja, središtem grada prošla je procesija od konkatedralne crkve sv. Križa do glavnog trga.
Inače, treći hrvatski svetac rođen je i školovao se u Križevcima, gimnaziju i studij filozofije završio je u Grazu i Beču, a teologiju na kolegiju Germanicum-Hungaricum u Rimu. Nakon doktorata kratko se vratio u domovinu, a 1616. odlazi u Trnavu na poziv ostrogonskog nadbiskupa, gdje djeluje kao kanonik, profesor i upravitelj škole, a kasnije se posvetio isključivo pastoralnom radu. Marko je pogubljen u slovačkom gradu Košice 7. rujna 1619. zajedno s isusovcima Istvanom Pongraczom i Melchirom Grodzdieckim, a papa Ivan Pavao II svu je trojicu proglasio svetima.
U sklopu svetkovine u Križevcima je održan i 19. susret osoba s invaliditetom, te 14. susret udruge Hrvatski domobran, a Gradski muzej i ogranak Matice hrvatske priredili su izložbu fotografija Personae gratae, autorice Vesne Zednik koja je otvorena do 20. rujna u Likovnoj galeriji.
