ERASMUS+ Koprivničke knjižničarke Danijela Petrić i Maja Krulić Gačan posjetile danski Aarhus

Od 6. do 13. listopada 2019. knjižničarke Danijela Petrić i Maja Krulić Gačan iz Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica boravile su u Aarhusu, drugom po veličini gradu u Danskoj. U okviru ERASMUS+ programa KA105 Mobilnost osoba koje rade s mladima  i projekta „Knjižnica kao središte neformalnog i informalnog učenja mladih“ posjetile su i pratile rad Knjižnica grada Aarhusa koje su osim po svojim brojnim programima i uslugama svjetski poznate po središnjoj knjižničnoj zgradi DOKK1 koju je IFLA (International Federation of Library Associations) 2016. proglasila najboljom knjižničnom zgradom u svijetu. Osim toga, Knjižnice grada Aarhusa poznate su i kao centar za stručno usavršavanje knjižničara.

Grad Aarhus ima oko 320 000 stanovnika, drugo po veličini sveučilište u Danskoj i najveću luku u Danskoj. Ovaj je grad bio Europska prijestolnica kulture 2017. godine. Zanimljivo je naglasiti da je prosječna dob stanovnika grada 23 godine pa su brojni knjižnični programi i događanja usmjereni upravo mladima.  U okviru Knjižnica grada Aarhusa djeluje 19 knjižnica. Dokk1 je središnja knjižnica uz koju djeluje još 18 ogranaka, 4 veća i 14 manjih.U novoj zgradi središnje knjižnice DOKK1 smješteni su i odjeli gradske uprave koji posluju s građanima te arhiv, a dio uredskog prostora zgrade iznajmljuje se raznim tvrtkama. Ova je zgrada otvorena za javnost 2015. godine, a proizašla je iz arhitektonske kuće Schmidt Hammer Lassen.

Njenom gradnjom stvoren je novi urbani trg u luci, a otvaranjem rijeke koja je prije bila zatvorena stvorena je potpuno nova vizura grada. Proces izgradnje ovog modernog zdanja koje se prostire na 30 000 m2 trajao je 10 godina. Nova knjižnica mjesto je susreta, mjesto za razgovor, razmjenu ideja, neformalno učenje, znanje, inspiraciju. Mjesto gdje možete vidjeti i upoznati druge ljude. To je prije svega kuća za ljude, a ne za knjige.

Tijekom studijskog posjeta knjižničarke su temeljito upoznale organizacijsku strukturu Knjižnica grada Aarhusa, strategije razvoja, način na koji stvaraju partnerske odnose i kako komuniciraju s javnostima. Poseban je naglasak bio na strateškim inicijativama u skladu s ciljevima UN-ove strategije 2030: Strategiji za poticanje čitanja, Design Thinkingu, upravljanju bazama podataka i podacima općenito te medijskoj pismenosti.

Posebno je bilo zanimljivo i vrijedno slušati i u praksi vidjeti kako funkcioniraju metode Design Thinkinga koje je predstavila Lisbeth Mærkedahl, knjižničarka iz Tima mladi i odrasli u DOKK1, ali i ostali ambasadori Design Thinkinga zaposleni na različitim odjelima i projektima u Knjižnicama grada Aarhusa. Knjižnica je dobila stipendiju iz fondacije Billa i Melinde Gates i s tvrtkom IDEO, koja globalno djeluje na poboljšanje kroz primjenu kreativnih rješenja,i knjižnicom iz Chicaga razvili su Design Thinking metodu za knjižnice.

Ove se metode mogu primjenjivati za rješavanje vrlo različitih problema, od izazova vezanih uz izgradnju nove knjižnične zgrade, kao što je to bio slučaj kad se gradila zgrada knjižnice DOKK1, pa do jednostavnijih izazova kao što je osmišljavanje rasporeda građe i opreme u glazbenom odjelu kako bi on odgovarao navikama i potrebama korisnika. Upravo je empatija ključna riječ kad govorimo o Design Thinkingu tako da su želje, potrebe, stavovi, navike i način života krajnjih korisnika polazište u traženju rješenja, a pretpostavka je da procesu pristupamo otvorenog uma. Na temelju prikupljenih informacija i provedenih istraživanja stvaraju se prototipovi rješenja koji se zatim testiraju u praksi, odbacuju ako ne funkcioniraju ili prihvaćaju i nadograđuju.

Tijekom studijskog putovanja knjižničarke su upoznale i rad Odjela za obitelj i djecu te Odjela za odrasle. Odjel za obitelj i djecu fokusiran je upravo na mlade obitelji kojih je u Aarhusu mnogo, sastoji se od različitih prostora posebno opremljenih s obzirom na uzrast korisnika, a kao zanimljivost vrijedi istaknuti veliko parkiralište za dječja kolica, posebnu prostoriju za dojenje i prostoriju za pripremu hrane za djecu, zonu za igranje računalnih igara, Maker space i laboratorij za kreativne aktivnosti. Posebna je atrakcija Gong, najveće cijevno zvono na svijetu dugačko 7,5 metara i teško 3 tone, djelo danske umjetnice Kristine Roepstorff. Kad se u Aarhusu rodi dijete, roditelji moguSMS-om aktivirati Gong, a svako njegovo oglašavanje doprinosi povezanosti zajednice i ističe važnost novog života.

Unutar organizacijske strukture postoje zaposlenici koje se bave isključivo književnom medijacijom, tj. istraživanjem novih književnih formi i medija, promocijom književnosti i aktivnostima i programima u čijem je fokusu upravo književnost. U fokusu koprivničkih knjižničarki bile su knjižnične usluge i programi za mlade, pa tako i za mlade s teškoćama. Zanimljivo je da su upravo knjižničare Knjižnica grada Aarhusa impresionirali socijalno-inkluzivni programi i usluge koje provodi Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica, posebno programi za Rome. Poznato je da u Danskoj postoje geta za imigrante, a u jednom je takvom smješten knjižnični ogranak Gellerup koji su koprivničke knjižničarke posjetile kako bi razmijenile iskustva u radu s isključenim skupinama korisnika. Ogranak bi vrlo skoro trebao dobiti novu zgradu, a sam proces njezinog planiranja i projektiranja odličan je primjer primjene Design Thinking metoda u praksi.

Knjižnice grada Aarhusa poznate su i po velikim manifestacijama kao što su Festival književnosti za djecu ALBUS koji se organizira svake dvije godine, traje 4 dana i u kojem sudjeluje više od 40 autora i ilustratora, a poznat je po specifičnom pristupu predstavljanju književnosti najmlađima koji zahtijeva njihov angažman i aktivnost. Još jedna velika manifestacija je i Mini Maker Faire koji se provodi kao dvodnevni sajam koji slavi „uradi sam“ kulturu. Ovaj festival okuplja mnoštvo suradnika, udruga i entuzijasta koji provode različite radionice, od robotike, 3D printera i drugih novih tehnologija do kreativnih radionica vezanih uz glazbu, štrikanje, šivanje, izradu brodića, udica za ribolov, hobby arta ili recikliranja. I koprivničke su knjižničarke bile uključene u provedbu aktivnosti i radionice na ovom festivalu koji okuplja više od 7000 posjetitelja, najčešće mladih i obitelji s malom djecom, ali i odraslih.

Iako su danske knjižnice, ali i društveno uređenje daleko ispred nas, ovaj se studijski posjet financiran sredstvima EU pokazao kao vrlo vrijedno iskustvo jer je pokazao da se možda ne trebamo obeshrabriti kad se uspoređujemo s puno boljima od nas, nego da učeći od boljih težimo napretku i poboljšanju onoga što imamo. Osim toga, njihov je interes za naše programe i usluge pokazao da se zaista imamo čime pohvaliti te kako i s ograničenim resursima zajednici možemo ponuditi vrlo kvalitetne programe i usluge na koje možemo biti ponosni. Obogaćene novim iskustvima već u 2020. planiramo aktivnosti za koje vjerujemo da će biti zanimljive javnosti, a posebno mladima.

Fotografije sa studijskog putovanja možete vidjeti ovdje: https://www.flickr.com/photos/knjiznicafrangalovickoprivnica/albums/72157711665747408