FUNK je već dugi niz godina sinonim za urbanu kulturu u Koprivnici, ali i šire te bi bio grijeh ne spomenuti ih kao važan faktor očuvanja kulturnog života Grada Koprivnice. Svojim trudom, ponajviše čelnih ljudi FUNK-a, ista ta organizacija pomaže udrugama u prijavi i provođenju programa. Porazgovarali smo s Denisom Košćakom, važnim članom FUNK-a.
Za početak, kako ste zadovoljni prošlom godinom, koliko se kapaciteta prostora i onoga što su razne udruge vezane uz FUNK naumile zapravo i dogodilo?
Poprilično smo zadovoljni prošlom godinom, pogotovo ako se gleda iz konteksta situacije u kojoj se svi nalazimo. Neke stvari je bilo vrlo izazovno raditi, ali uspjelo se, većina zamišljenih programa je napravljena, imali smo iznimno aktivno ljeto s prvim “FUNKtastično ljeto” programom, a i ostatak godine bio je vrlo aktivan. Udruge članice također su provele velik dio svojih aktivnosti, a što nas posebno veseli, ni publike nije nedostajalo.
Ne stajete s aktivnostima i planovima, što je sve ove godine na vidiku?
Da, definitivno ne mislimo stati, jer prostor FUNK nastao je da bi okupljao sve one koji svoj interes nalaze u području nezavisne kulture. Ove godine nastavljamo provođenje projekta Centar+, u sklopu kojeg se svakodnevno održavaju radionice sviranja i pjevanja. Upravo su u tijeku prijave za novi ciklus, pa oni koji žele naučiti svirati gitaru, bubanj, bass gitaru ili naučiti pjevati, neka nam se jave putem obrasca na društvenim mrežama ili direktno na savez.udruga.funk@gmail.com. Osim toga, kroz godinu će se održati radionice animiranog, dokumentarnog i kratkog igranog filma, bit će tu i zero-waste predavanja i radionice, a u rujnu i prva konferencija nezavisne kulture, koja će u FUNKu okupiti neka od značajnijih imena hrvatske nezavisne scene (od vizualnih umjetnosti i filma, do kazališta i glazbe). Osim toga, održat će se niz koncerata, već tradicionalan FUNK day u svibnju, Bass madness programi posvećeni bass kulturi i brojni drugi programi.
Okrenuti ste projektima, to je omogućilo i adaptaciju prostora i održavanje programa, ali i zapošljavanje članova. Ima li još mjesta za poboljšanje funkcionalnosti prostora, zapošljavanje članova i dodavanje programa?
U proteklom razdoblju napravili smo zaista puno za funkcionalnost samog prostora. Uređenje sanitarnog čvora, kao čak neki civilizacijski minimum, prošle je godine realizirano, a izgrađena je i pristupna rampa za osobe s invaliditetom. Prostor je uređen u onoj mjeri u kojoj smo maksimalno mogli utjecati, no svakako postoji prostor za dodatna poboljšanja. Još uvijek nemamo riješeno pitanje grijanja u cijelom prostoru, krovište vapi za rekonstrukcijom, a izmjena prozora i ugradnja ventilacije također bi doprinijeli kvaliteti samog prostora. Što se zapošljavanje tiče, sve zaposlene osobe trenutno su u FUNK-u zaposlene projektno, što znači na određeno radno vrijeme, do završetka projekta. To je jedan nacionalni problem, gdje djelatnici u kulturi imaju vrlo nezavidnu poziciju, jer razvijaju projekte, prostore i doprinose razvoju kvalitete života zajednice, ali imaju jasno definiran rok do kada će to zapravo raditi. Iz tog razloga očekujemo da se na nacionalnoj razini neke stvari počnu mijenjati, ali naravno i da lokalna samouprava čvršće stane iza ovakvog projekta. Grad Koprivnica je partner u svim našim projektima i suradnja je zaista dobra, ali s pravom možemo reći kako je ovo bila tek prva stepenica i kako očekujemo da će Grad dati dodatni doprinos u razvoju FUNK-a i kompletne nezavisne kulture. Mislimo da smo do sada već dokazali važnost za samu zajednicu.
Često ističete da FUNK ide u smjeru sudioničkog upravljanja prostorom. Što to točno znači?
Ovo se pitanje nadovezuje na ono što sam u prethodnom spominjao. Sudioničko upravljanje u Hrvatskoj se vrlo često svodi na deklarativnu podršku projekata koje provode organizacije u kulturi, od strane jedinica lokalne samouprave i često završe običnim potpisom na ugovoru o partnerstvu. Sudioničko upravljanje trebalo bi biti nešto drugo, tj. ono što sama riječ govori, upravljanje u kojem s jednakih pozicija djeluju svi njeni sudionici, u našem slučaju Savez udruga FUNK i primjerice Grad Koprivnica. I kako sam već rekao, suradnja postoji i pozitivna je, ali svi bi trebali biti svjesni da nismo napravili cijeli posao. U ovom trenutku radi se o prepoznavanju vrijednosti svega što je do sada napravljeno i potencijala koji tek dolazi. Primjerice, u Koprivnici možemo biti sretni što imamo odlično koncipirane i vođene ustanove poput Galerije, Muzeja, Pučkog otvorenog učilišta. U posljednje tri godine FUNK je kvalitetom i kvantitetom realiziranih programa dostigao tu razinu na području nezavisne kulture, pa bi, kada govorimo o sudioničkom upravljanju, u tom smjeru trebalo razmišljati i stvoriti preduvjete da se cijeli zamišljeni koncept kvalitetno dalje može razvijati.
Povezujete se i s ljudima i prostorima u Čakovcu, Varaždinu pa onda i Zagrebu i ostatku Hrvatske. Što su donijele takve suradnje?
Iznimno su nam važne te suradnje, jer su to ljudi i organizacije koje u svojim sredinama razvijaju prostore kao i mi u Koprivnici. Na osnovu tih suradnji nastala je i Mreža društveno-kulturnih centara, u kojoj su organizacije iz cijele Hrvatske, a FUNK je jedan od osnivača. S prostorima P4 iz Varaždina i Murai iz Čakovca imamo odličnu suradnju pod nazivom Integrator, kojom zajednički podižemo vidljivost samih prostora u lokalnim zajednicama. Povezivanje je vrlo važan segment onog što radimo, a razmjenom iskustava, ideja i dijeljenjem sadržaja podižemo razinu kvalitete svih prostora u kojima djelujemo.
Tko je FUNK-ova publika? Jeste li stvorili neku kritičnu masu?
Publika je dosta šarolika i varira u odnosu na programe koji se održavaju. Ono što nas veseli je da ako pričamo o dobnoj strukturi, slobodno možemo reći da ju publika FUNKa od 7 do 77. Radionice privlače ljude svih dobnih skupina, dok primjerice koncerte voli mlađa publika. Ranije sam spomenuo kako u prošloj godini publike nije nedostajalo i to je jedan od pokazatelja da FUNK kao prostor treba Koprivnici i da je publika zadovoljna s time što postoji. Oduvijek je bilo jasno kako su prostori najbitniji, oni generiraju nove aktere na sceni, odgajaju novu publiku i značajno utječu na razvoj nezavisne kulture. U Koprivnici publika svaki puta to iznova prepozna, a nadamo se kako smo sada došli u fazu kada više neće biti onih turbulencija kojima smo svjedočili u ranijim godinama i stalnim otvaranjima i zatvaranjima prostora.
FUNK nesumnjivo utječe na smjer razvoja nezavisne kulture u Koprivnici, a redovnim anketiranjem pratite i što mladi žele i traže. Kakva su tu saznanja?
Kao i u ostalim sredinama i u Koprivnici su interesi šaroliki. Često provodimo ta kratka istraživanja, najviše putem društvenih mreža, gdje tražimo publiku da nam ukaže na svoje želje i interese. Programe koje nakon toga planiramo, pokušavamo prilagoditi najviše tome, jer uostalom zato FUNK i postoji. Koprivničanci su jako zainteresirani za glazbu, tako je oduvijek bilo, tu je i cijeli spektar likovnog i vizualnog stvaralaštva, suvremene umjetnosti za koje se recimo kroz rad AK Galerije vidi da je također važno publici. Publika u određenoj mjeri prati globalne trendove, ali će opet neki stilovi koji u drugim sredinama nemaju više publike, u Koprivnici pronaći svoju. Moglo bi se reći da je publika jednim dijelom zahtjevna, ali s druge strane poprilično otvorena i spremna sudjelovati u većini programa.
Na neki ste način dio Kampusa, jeste li razmišljali o dodatnom povezivanju sa Sveučilištem Sjever, Enterom i ostalim sadržajima koji su u planu na prostoru bivše vojarne?
Svakako, prirodno je da gledamo u tom smjeru. Određene suradnje već su ostvarene, no na dodatni napredak u tome možda je najviše utjecala pandemija, pa je iznimno teško bilo ostvariti konkretne suradnje jer studenata u nekom kontinuitetu na području Kampusa u protekle dvije godine nije bilo. Jedna od ideja zbog kojih je FUNK nastao bila je i da on bude mjesto konkretnijeg okupljanja upravo studenata, da ga koriste za svoje aktivnosti izvan fakulteta, da oforme svoje studentske sekcije i djeluju u prostoru na taj način. Na to se opet veže dodatno ulaganje u prostor koje sam ranije spominjao, ali i zapošljavanje osoba koje će koordinirati taj dio aktivnosti. Kreativci iz Entera također su dobrodošli u prostor i mnogi od njih koristili su FUNK za neke svoje projekte, tako da navijamo da tih suradnji u budućnosti bude još i više.
