Bila je to godina koja je Koprivničko-križevačku županiju smjestila visoko na ljestvicu krajeva u Hrvatskoj u kojima se najviše umire zbog vanjskih ozljeda.
Te je 2017. godine, naime, zabilježeno čak 35 samoubojstava, a u 26 slučajeva suicidi su počinjeni vješanjem. Četiri osobe odlučile su skončati život bacanjem pod vlak. I nije bilo nekog posebnog dobnog pravila: ubijale su se osobe od 19 do 84 godine.
Upravo te je godine, dakle, stopa smrtnosti od različitih ozljeda (padovi, prometne nesreće, suicidi, nasilje) bila najviša u četiri županije: Virovitičko-podravskoj, Ličko-senjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Koprivničko-križevačkoj. Otkrili su to podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koja je u posebnoj publikaciji odlučila obraditi problem smrtnosti uslijed vanjskih ozljeda.
Prometne nesreće, samoubojstva i padovi
Zašto su te statističke brojke uopće važne i što se može iščitati iz njih? U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) upozoravaju kako su “ozljede jedan od glavnih javnozdravstvenih problema jer su one, prije svega, vodeći uzrok smrti u djece i mladih osoba”.
– Tijekom 2017. godine ozljede su u Hrvatskoj vodeći uzrok smrti u muškaraca do 49 godina, a u žena od 10 do 29 godina starosti – upozoravaju u HZJZ-u.
Zavod također upozorava kako djeca i mladi do 19 godina te mlađe osobe do 39 godina starosti najviše umiru zbog fatalnih ozljeda u prometnim nesrećama. Osobe srednje dobi (od 40 do 64 godine starosti) umiru najviše zbog samoubojstava, dok su u starijih osoba (65 i više godina) padovi vodeći vanjski uzrok smrti. I to uglavnom zbog komplikacija nakon ozljeđivanja koje zbog poodmakle dobi pacijenata završe s najgorim ishodom.
Sjever Hrvatske problematičniji od juga
Prema stopi umrlih od vanjskih ozljeda, Koprivničko-križevačka županija plasirala se toliko visoko na toj neslavnoj državnoj ljestvici upravo zbog broja samoubojstava. Prema podacima HZJZ-a, tijekom 2017. godine u našoj županiji bila je najveća stopa suicida u državi i iznosila je čak 31,4 na stotinu tisuća stanovnika.
Na drugom i trećem mjestu po samoubojstvima bili su Krapinsko-zagorska i Bjelovarsko-bilogorska županija. Najmanje suicida, ističu u HZJZ-u, zabilježeno je na području Splitsko-dalmatinske, Brodsko-posavske i Požeško-slavonske županije.
Godinama su sjevernohrvatske županije tradicionalno mnogo sklonije samoubojstvima nego južnodalmatinske. Stručnjaci teško nalaze egzaktne odgovore na pitanje zašto je to tako, ali može se čuti kako je stil života i reakcija na probleme jedan od uzroka. Dok se na jugu egzistencijalni životni problemi ne uzimaju previše tragično, na sjeveru se s time teže nose.
Kad je riječ o pogibiji zbog padova, primjerice, najviše je smrtno stradalih bilo na području Vukovara, Rijeke i Virovitice, doznaje se u publikaciji HZJZ-a. Najmanje pogibija od padova zabilježeno je pak na području Grada Zagreba te Šibensko-kninske i Dubrovačko-neretvanske županije.
U svijetu gotovo 5 milijuna pogibija godišnje
S druge strane, najviša smrtnost kao posljedica prometnih nesreća bilježi se u Virovitičko-podravskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. No, valja naglasiti kako su na četvrtom i petom mjestu opet dvije sjevernohrvatske županije: Međimurska i Koprivničko-križevačka. Najmanja smrtnost u prometnim nesrećama pak bilježi se na području Grada Zagreba, Sisačko-moslavačke i Varaždinske županije.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu godišnje zbog svih ozljeda smrtno strada 4,9 milijuna ljudi s udjelom od 8,6 posto u ukupnoj smrtnosti. To je, primjerice, 50 posto više od umrlih zbog posljedica HIV infekcije i tuberkuloze zajedno, ističu u HZJZ-u.
Ozljede su vodeći uzrok smrti u svijetu u djece i mladih u dobi od 5 do 29 godina starosti. Ozljede zbog svog visokog udjela u smrtnosti i pobolu predstavljaju ozbiljan javnozdravstveni problem, posebno izražen u srednje i slabo gospodarski razvijenim državama svijeta. Vodeći uzroci mortaliteta zbog ozljeda su prometne nesreće (30 posto), samoubojstva (18 posto) i padovi (16 posto), zaključuje se u HZJZ-ovoj publikaciji.
